U četvrtak je vodeći kandidat Koalicije radikalne ljevice (SYRIZA), Alexis Tsipras, održao razgovore s grčkim Ministarstvom obrane i vrhovnim vojnim zapovjedništvom. Učinivši to, jasno je pokazao kako je spreman blisko surađivati s vojskom, pobijedi li SYRIZA na parlamentarnim izborima 17. lipnja.

Nakon trosatnog sastanka, Tsipras je naglasio važnost sastanka i njegov simbolički karakter. ”Obrana teritorijalnog integriteta zemlje i nacionalne neovisnost je za SYRIZA-u prioritet o kojem nema rasprave,” rekao je, naglašavajući da ekonomska kriza ne znači da zemlja može biti nemarna ili zanemarivati opasnosti koje zahtijevaju stalan oprez.

Nastavio je: ”Unatoč pretjeranim iznosima koji su potrošeni, nije se uspjelo stvoriti potrebnu infrastrukturu u smislu održavanja i rezervnih dijelova koji su potrebni obrambenim sustavima. Situacija mora biti preokrenuta, međutim, bez narušavanja nacionalne obrane.”  Tsipras je također predložio nacionalizaciju industrije vojne opreme kako bi se unaprijedili borbeni kapaciteti oružanih snaga.

Tsipras je spomenuo mogućnost smanjivanja vojnog budžeta samo, naglasio je, radi borbe protiv korupcije, a ne sa stajališta slabljenja vojske. Rekao je da se protivi bilo kakvim smanjenjima plaća vojnika, što bi služilo narušavanju morala vojske.

Tsipras je ove izjave dao u vrijeme dok se održavaju otvorene rasprave o mogućnosti korištenja vojske za suzbijanje otpora grčke radničke klase štednji.

Od nametanja mjera štednja EU 2009., bio je niz izvještaja o vojnim manevrima usmjerenim na pripremanje trupa za sukob sa stanovništvom. Prema izvještaju u desničarskom dnevnom listu Kathimerini od prošlog tjedna, izlaz Grčke iz eurozone bi se odvio uz mobilizaciju vojske za suzbijanje navale na banke i narodnog otpora.

Ministar obrane, Frangos Frangoulis, kojega je imenovala trenutna prijelazna vlada je na čelu oružanih snaga, a novi ministar zaštite stanovništva je bivši šef policije i djelatnik tajne službe, Eleftherios Economou.

Tsipras nije rekao ništa o ovim prijetnjama. Umjesto toga, podupro je vrhovno vojno zapovjedništvo, odlazeći tako daleko da je jamčio povećanje borbene spremnosti vojske. Ovo stajalište je logična posljedica političke orijentacije SYRIZA-e.

Od izbora 6. svibnja, stranka je u više navrata demonstrirala privrženost državi i pokazala spremnost za podupiranje reformi i mjera štednje. Na izborima 6. svibnja,  SYRIZA je osvojila 17 posto glasova, učetverostručivši svoj rezultat zahvaljujući tome što je kritizirala mjere štednje diktirane od EU koje su odvele milijune Grka u siromaštvo.

SYRIZA je u situaciji da postane najjača snaga na novim izborima 17. lipnja i sastavi vladu. Reagirala je sve većim odbacivanjem svojih predizbornih obećanja i demonstriranjem europskim moćnicima da je u najboljoj poziciji za provođenje štednje.

Na putovanjima u Pariz i Berlin pred više od tjedan dana, Tsipras je ponovio kako SYRIZA namjerava osigurati nove pregovore o dugu zemlje, a ne poricati dug ili uvjete koje je odredila EU:

U intervjuu za posljednje izdanje tjednika Der Spiegel, Tsipras ovo potpuno jasno daje do znanja. Na početku intervju naglašava da bi vlada SYRIZA-e učinila sve što može ”kako bi osigurala da Grčka zadrži euro.” I to unatoč činjenici da je EU uvijek zahtijevala priznavanje cijelog duga i strogo pridržavanje njenim mjerama štednje kao uvjet za ostajanje u eurozoni.

Tsipras jasno daje do znanja da će poštovati dug žaleći se kako bi nastavak mjera štednje u njihovom trenutnom obliku Grčku učinio nesposobnom da ”isplati svoje vjerovnike.” U interesu vjerovnika je osigurati da Grčka nije prisiljena na potpuni bankrot.

Jednako kao i socijaldemokratski PASOK i konzervativna Nova demokracija (ND), Tsipras nudi ‘strukturne reforme’ u zamjenu za produžavanje roka otplate duga.

”Mi (Grci) snosimo veliku odgovornost za našu situaciju,” izjavio je Tsipras. Upitan da li odbacuje otpuštanje desetaka tisuća radnika kako bi se provele ‘hitno potrebne’ reforme u javnoj upravi, odgovorio je: ”Ne protivimo se reformama, samo tvrdimo isto što i mnogi ekonomisti, njemačke novine ili čak bivši njemački kancelar Helmut Schmidt, a što je upravo potvrđeno u posljednjem izvještaju OECD-a: politika štednje koju smo primjenjivali protekle dvije godine, politika koja se oslanja isključivo na dramatične uštede, nije uspjela.”

Njegovo stajalište ‘tvrdog’ pregovaranja s europskim moćnicima kako bi ih uvjerio da malo ublaže pritisak i prihvate sporiji tempo strukturnih reformi će neizbježno dovesti vladu kojoj će Tsipras biti na čelu u sukob s radničkom klasom. Radnici su glasali za SYRIZA-u upravo zbog njenog protivljenja politici štednje.

Upravo ta mogućnost stoji iza Tsiprasovog okretanja vojsci. Bude li potrebno on neće oklijevati s korištenjem vojske protiv protestnih demonstracija ili štrajkova.

Iako se  iznimno potrudio da dokaže svoju pouzdanost, moćni dijelovi europske i svjetske buržoazije vide vladu SYRIZA-e postavljenu na temelju narodnog protivljenja štednji kao previše nepredvidljivu. U tim uvjetima, vojska bi mogla, kao 1967., organizirati puč za smjenjivanje, ili sprječavanje postavljanja, vlade predvođene SYRIZA-om.

Svojim posjetom vojsci u utorak, Tsipras je pokazao da se boji mobilizacije radne klase protiv društvene štednje mnogo više nego mogućnosti vojnog puča.

Christoph Dreier

***

…

Najveća prijetnja radnicima u Grčkoj je njihov nedostatak političke pripremljenosti za veoma tešku situaciju s kojom su suočeni. SYRIZA se dosada najviše okoristila raspoloženjem protiv štednje među radnicima. No, ona je buržoaska, a ne radnička, stranka unatoč svojoj lijevoj retorici i kritici uvjeta paketa pomoći EU. Odlučno se protiveći revolucionarnoj borbi protiv kapitalizma i Grčke države, nastoji širiti iluzije i politički razoružati radničku klasu propagiranjem mita da će glasanje za njene kandidate na izborima 17. lipnja pomoći uvjeravanju europskih političara i bankara da popuste.

U međuvremenu, vladajuća klasa u Grčkoj i Europi je ostavljena da planira svoj odgovor na sve veći bijes i otpor radničke klase te glasanje protiv mjera štednje – ekonomsku devastaciju Grčke i masovnu represiju.

Robert Stevens i Chris Marsden