Radnička borba uz veliku pomoć Kristijana Ružmana donosi u virtualnom obliku jedno od najvažnijih djela Lava Trockoga Izdana revolucija, pored Lenjina glavnog čovjeka ruske revolucije, utemeljitelja Crvene armije i teorije permanentne revolucije. Knjiga je na naš jezik prevedena davne 1973. u izdanju Otokar Keršovani iz Rijeke pod uredništvom dr. Predraga Vranickog, a sada je, po prvi puta, uvrštena u internetsko izdanje. Na taj način postala je dostupna daleko širem broju čitatelja, pogotovo u vrijeme u kojem se knjige više čitaju na internetu.

Nastavite čitati

Nova antikapitalistička partija iz Francuske je objavila ovu izjavu 14.11.2015, nakon pariških napada u noći 13. studenog

Užasni napadi koji su se dogodili u petak navečer u Parizu, u u kojima je ubijeno 120 ljudi uz desetke ranjenih, svojim slijepim nasiljem izazivaju revolt i gnjev. NPA dijeli ove osjećaje i izražava solidarnost sa žrtvama i njihovom rodbinom. Ova tragedija je još i gora budući da pogađa nevine žrtve – ovi ubilački napadi bili su usmjereni prema stanovništvu. Nastavite čitati

Donosimo dva zanimljiva teksta Lava Trockog. Prvi je pismo koje je Trocki u drugoj polovini 1920. godine poslao jugoslavenskim drugovima. Iz ovog kratkog pisma vidi se da je Trocki bio dobro upoznat sa situacijom u jugoslavenskom radničkom pokretu, što preko poznatog boljševika Rakovskog koji je imao čvrste veze s balkanskim socijalističkim pokretom, a što zbog poznanstava koje je uspostavio tijekom svog boravka na Balkanu 1912. godine. Konačno, u pismo je izražena nada i vjera u skorašnju proletersku revoluciju. Sticajem okolnosti ipak su se ostvarili objektivni i subjektivni uvjeti za realizaciju ove vjere.

Drugi je tekst intervju s Trockim koji je napravljen tijekom 1933. godine, kad je on već protjeran iz Sovjetskog saveza i kad je već važio za glavnog neprijatelja staljinističke klike. Intervju je zanimljiv budući da u njemu Trocki daje odgovore na pitanja poput mogućnosti ostvarenja socijalizma u jednoj zemlji, industrijalizacije, revolucionarne strategije, staljinizma itd.

S obzirom na veliko zanimanje javnosti, kao i potrebu da se nedavni dramatični događaji povezani s Radničkom frontom prikažu detaljnije i potpunije, donosimo razgovor s jednim od osnivača RF-a i članom njezinog Koordinacijskog odbora u više mandata. Do javnosti je do sada uglavnom dolazilo Priopćenje o raspuštanju Radničke fronte kao i demantiji odaslani sa suprotne strane. U ovome razgovoru, ulazimo u pitanja osnivanja i nastanka Radničke fronte, razloga sukoba različitih frakcija, polemika oko direktne demokracije i demokratskog centralizma, zbivanja na posljednjem sastanku zagrebačke organizacije, kao i druge povezane teme. Nastavite čitati

Objavljujemo unutarnju komunikaciju između dirdem i marksističke frakcije u Radničkoj fronti koja pokazuje kako su sukobi koji su konačno odveli u rascjep RF-a trajali mjesecima te proizlazili s jedne strane iz radikalno različitih političkih i organizacijskih shvaćanja, a s druge iz želje Mate Kapovića za eliminiranjem svake političke konkurencije u partiji. Komunikacija započinje porukom koju je Kapović priložio svojoj ostavci u Koordinacijskom odboru, a zatim slijedi odgovor marksističke struje u tadašnjem RF-u. Čitava komunikacija, kao i navedeni podaci, do kraja opovrgavaju nedavnu Kapovićevu konstrukciju kako se RF nije raspao, već se radilo o sukobu s malom grupom ljudi – dokazujući kako se radilo o dugom i dubokom sukobu koji je partiju doslovno podijelio. Način komunikacije iz Kapovićevog priopćenja – koji se sastoji u uvredama na osobnom nivou i optužbama koje se svode na teorije zavjere bez ikakve argumentacije i dokaza – bio je nažalost stalna karakteristika komunikacije s navedenim akterom. Nastavite čitati

1. Još tokom izbora 2012. u grčkom i europskom antikapitalističkom pokretu se kao jedno od najaktualnijih pitanja postavilo ono odnosa prema Syrizi. Radnička borba je zauzela stav kako je karakter ove partije reformistički, a vodstvo oportunističko i buržoasko, no istovremeno zagovarajući kritičku potporu Syrizi na polju parlamentarne borbe. Razlog za navedeno bilo postojanje radikalnih i dosljedno anti-kapitalističkih frakcija u Syrizi, zajedno sa shvaćanjem da će preuzimanje vlasti od strane Syrize znatno radikalizirati političku situaciju, te da će se vodstvo neminovno kompromitirati uslijed svoje nemogućnosti ispunjavanja vlastitog socijalnog programa. Ta bi radikalizacija mogla odvesti stvari u dosljednom socijalističkom pravcu i prema revolucionarnom putu. Nastavite čitati

Mati Kapoviću se mora odati priznanje za izvesnu doslednost, od teorijskih nazora do praktičnog delanja. On je još 22. srpnja 2011.g u Zarezu br.307 formulirao svoje novo poimanje starog pojma DIREKTA DEMOKRACIJA. A to što se mnogi danas čude da taj slatkorečivi princip ne donosi plodove koje su oni očekivali, nije nikakva krivica Mate Kapovića. Nije on kriv što niko ništa nije čitao, nije razumeo, niti na vreme razmišljao. U svojem cjelokupnom političkom djelovanju Mate se celo vreme držao onog što je njegovo duboko uverenje. Za takvu doslednost mu se mora odati priznanje.

Problem je što, polazeći od pogrešnih premisa, ova teorija nije mogla a da ne dovede do pogrešnih zaključaka. Nastavite čitati

Neki su socijalisti u posljednje vrijeme poveli pravi križarski rat protiv onog što oni nazivaju principom autoriteta. Dovoljno je da im se samo kaže kako je ovaj ili onaj čin autoritaran, i on će biti osuđen. Taj se površni način mišljenja da to mjere zloupotrebljava, da je čitavu stvar potrebno pobliže promotriti. Autoritet u smislu u kojem ga mi shvaćamo znači nametanje tuđe volje našoj volji; s druge strane, autoritet pretpostavlja podređivanje. Ma koliko loše zvučala ova dva izraza, i ma koliko da je odnos što ga označavaju nepovoljan za podređenu stranu, treba vidjeti postoji li način da se on dokine, hoćemo li biti u mogućnosti – s obzirom na uvjete koji danas vladaju u društvu – stvoriti drukčiji društveni poredak u kojem ovakav autoritet neće više imati smisla, pa će, prema tome, nužno nestati. Analiziramo li ekonomske, industrijske i agrarne uvjete na kojima se današnje buržoasko društvo zasniva, ustanovit ćemo kako oni pokazuju sve veću tendenciju da se izolirana akcija zamijeni kombiniranom akcijom pojedinaca. Na mjesto malih radionica izoliranih proizvođača stupila je moderna industrija s velikim tvornicama i zavodima u kojima na stotine radnika nadzire veoma složene parne strojeve; diližanse i zaprežna kola na dugim putovanjima zamijenjeni su željezničkim vlakovima, a mali jedrenjaci i barke, parnim brodovima. Poljoprivredom sve više gospodare strojevi i para, koji polagano ali neumoljivo male posjednike zamjenjuju krupnim kapitalistima, a ovi pomoću najamnih radnika obrađuju velike komplekse zemlje. I tako posvuda, na mjesto nezavisne aktivnosti pojedinaca, kombinirana akcija i složeni međuovisni procesi. Ali kombinirana aktivnost istovremeno je i organizacija. A može li postojati organizacija bez autoriteta? Nastavite čitati

a) U sferi teorije centrizam je bezličan i eklektičan. Koliko god je to moguće nastoji se zaštititi od dužnosti po pitanju teorije, te je (na riječima) naklonjen preferiranju “revolucionarne prakse” u odnosu na teoriju; bez razumijevanja da samo marksistička teorija može dati praksi revolucionaran smjer.

b) U sferi ideologije centrizam vodi parazitski opstanak: protiv revolucionarnog marksizma ponavlja stare menjševičke argumente (one Martova, Axelroda i Plehanova) općenito a da toga nije ni svjestan. S druge strane, svoje glavne argumente protiv desnice posuđuje od marksista, odnosno prije svega od boljševika-lenjinista, potiskujući međutim suštinu kritike, izostavljajući praktične zaključke te tako osiromašujući kritiku svakog sadržaja.

c) Centrizam spremno proklamira svoje protivljenje reformizmu no šuti po pitanju centrizma, tim više što smatra samu ideju centrizma “nejasnom”, “arbitrarnom” itd. : drugim riječima centrizam ne voli da ga se zove centrizmom.

d) Centrist, nikada siguran u svoj stav i svoje metode, s mržnjom se odnosi prema revolucionarnom principu – opiši stvari takvima kakve jesu; naklonjen je nadomještanju političkih principa osobnim kombinacijama i sitnom organizacijskom diplomacijom.

e) Centrist uvijek ostaje duhovno vezan za desnije grupacije, potaknut je da ugađa dobroj volji i onih najumjerenijih, ostaje šutljiv po pitanju njihovih oportunističkih promašaja i uljepšava ih pred radnicima. Nastavite čitati