Donosimo borbenu čestitku/ rezoluciju članica Radničke borbe u povodu Dana žena.

Osmog ožujka proslavljamo međunarodni Dan žena, kao sjećanje na dugu povijest borbi za ženska prava, kao što su borba za pravo glasa, pravo na legalizaciju pobačaja ili danas pravo na rad.

Prva inicijativa potekla je od američke Socijalističke stranke 1909., a iduće godine na Međunarodnoj konferenciji žena socijalista u Kopenhagenu, na poticaj Njemice Clare Zetkin, izglasano je načelo proglašenja Međunarodnog dana žena, ali bez utvrđenog datuma. U to vrijeme u industrijskim zemljama zaredali su zahtjevi protiv diskriminacije pri zapošljavanju i zahtjevi za pravo glasa ženama.

Dan žena prvi je put bio proslavljen 19. ožujka 1911. u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj s više od milijun žena koje su sudjelovale u manifestaciji. Idućih godina taj dan se zaboravlja zbog rata i cijepanja radničkog pokreta, ali novi poticaj stiže iz Rusije gdje su 8. ožujka 1917. (23. veljače po ruskome kalendaru) radnice u Petrogradu prosvjedovale tražeći kruha i povratak muškaraca s ratišta.
Tim je danom zapravo počela “februarska revolucija” i Lenjin je 1921. uveo Dan žena u počast radnicama. Feministički pokret s početka 70-ih godina poseže za Danom žena kako bi na taj dan tražio jednakost političkih i socijalnih prava među spolovima.
Godine 1977. Ujedinjeni narodi proglasili su 8. ožujka “Međunarodnim danom za prava žena i za mir”.

Od tada dan ima simboličko značenje, poglavito u državama gdje se žene moraju boriti za osnovna prava.

Žene, koje su potencijal čovječanstva i nakon 62 godine od proglašenja Opće deklaracije o ljudskim pravima ne uživaju temeljna prava, a u pojedinim slučajevima trpe višestruku diskriminaciju; rasnu, starosnu, diskriminaciju zbog invalidnosti, zbog spola, a jedan od najopasnijih primjera je seksualno zlostavljanje. Silovanje se priznaje kao zločin u brojnim pravnim sustavima, no čak i tada u nekim zemljama “neprimjeren zakon ili lokalna tradicija često predstavlja razlog da zločin ostaje nekažnjen”.
Najmanje 53 države u svijetu uopće ne priznaju silovanje u braku.

U temeljima te otvorene tjelesne okrutnosti još su: incest, seksualna zloupotreba djece, histeroktomija i drugi radikalni oblici kirurških zahvata, kao i jasan sadizam u pornografiji, dok se snaga osnovne strukture socijalne nejednakosti, to jest nedovoljno uočenog patrijarhata, ispoljava i na druge iznijansirane i teže primjetljivije načine.

Danas su  na djelu novi i snažni primjeri eksploatacije i kontrole; standardi mode i ljepote, tiranski ideali majčinstva, monogamije, djevičanstva i heteroseksualnosti; seksualno zlostavljanje na radnom mjestu, praksa ginekologije, porodiljstva i psihoterapije, neplaćeni domaćinski rad kao i potplaćeni rad žena.

Žene radnice su poradi svog nižeg socijalnog statusa mnogo slabije plaćene, a zbog marginaliziranosti svog položaja u plaćama, teže se i sindikalno udružuju. Služe kao neotporan izvor profita za vladajuće, a marginaliziranost u plaćama čini ih značajnim dijelom rezervne radne snage.

Podčinjenost niti jedne žene nije posljedica njezinih bioloških karakteristika, koje su nesumnjivo nepromjenjive, nego proizlazi iz socijalnog ustroja društva i organizacije samog  kapitalizma, koji bez sumnje može biti promijenjen!

U okvirima kapitalizma žene predstavljaju samo još jedan vid vlasništva kao udate žene i nalaze se zapravo u posjedu muškaraca koji dobro razumiju najdublju razinu umjetnosti posjedovanja i razmjene atraktivne robe.

Srž podčinjenosti bilo koje žene leži u samoj instituciji obitelji koju najmoćniji sektori društva drže svetom. U obliku u kojem postoji u današnjim kompleksnim društvima, u najvećem broju slučajeva, obitelj je samo sustav dominirajućih i subordinirajućih uloga u kojoj žena pruža i emocionalne i socijalne i seksualne usluge muškarcima svoje klase. Zbog svega toga, ona biva nagrađena odgovarajućim luksuznim životnim stilom, a ako upotrijebimo izraz Rose Luxemburg, ona je ”parazit parazita”.

Zato nadu položimo u revolucionarnu akciju ujedinjene radničke klase – i žena i muškaraca, koja će razoriti klasni sistem i time osigurati ekonomska dobra svim članovima zajednice, a pritom osloboditi i društvo od nusprodukata klasne eksploatacije – nejednakosti rodova.

Bilo koja posebna mobilizacija žena protiv muškaraca je kontrarevolucionarna!

Stoga, svim borkinjama i drugim čitateljicama čestitamo Dan žena!

Članice Radničke borbe