U nizu Vladinih poteza prikrivanja uistinu katastrofalnog stanja u gospodarstvu uvodi se dugo najavljivana i proteklih mjeseci medijski popraćena izmjena Kaznenog zakona koja bi radnike trebala štiti od neisplate plaće. Nešto što je svakako trebalo biti odavno implementirano u zaštitu prava radnika – zakon koji će kazneno goniti odgovornog poslodavca, ukoliko se usudi na takvu “drskost”. Ministar pravosuđa Bošnjaković je pojasnio da se u prvom prijedlogu predviđalo da će neisplata dvije plaće biti kazneno djelo, ali je to u konačnici promijenjeno tako da neisplata i samo jedne plaće ili pak dijela plaće predstavlja kazneno djelo. Takav prijedlog izmjena Kaznenog zakona bi se trebao naći u Saboru, kako bi se glasalo o njegovu usvajanju. Ova verzija zakona međutim nema nikakav realan značaj, te je za radnike i zaštitu njihovih interesa u potpunosti nezadovoljavajuća.
Osim naizgled senzacionalističkog naziva i naslovnica koje su plijenile pozornost, ovaj zakon neće bitno promijeniti situaciju za oko 70,000 radnika koji ne primaju plaću za svoj rad. Također, vrli poslodavci s teretom neisplaćivanja plaća radnicima se ipak mogu opustiti u svojim jahtama i limuzinama, te se nadamo da se nisu zagrcnuli za vrijeme jela, čitajući ministra. Ne, nije skrenuo s uma i odlučio napraviti nešto za radničku populaciju na uštrb vladajuće klase.
Naime, ugrađen je mehanizam koji određuje da nema kaznenog djela ako poslodavac to nije učinio s namjerom, iako je imao sredstva za isplatu plaća, već je neisplata posljedica “poremećaja u poslovanju”, rekao je ministar Bošnjaković.
U takvim situacijama postoje druge mjere koje stoje radnicima na raspolaganju, primjerice zaštita Zakona o radnim odnosima, ovrhe i druge mjere, dodao je ministar.
S ministrom odnosno izmjenama Zakona se ne slaže predstavnik sindikalnih središnjica Mladen Novosel. On je upozorio na dugogodišnju praksu mnogih poslodavaca koji posluju s blokiranim računima te fiktivno podmiruju druge obveze poduzeća, a kada treba isplatiti plaće opravdavaju se da to ne mogu učiniti jer je račun poduzeća blokiran odnosno jer nema sredstva za isplatu plaća. Novosel je rekao da se očekuje da se taj dio izmjena Kaznenog zakona doradi jer praksa pokazuje da nije svaka blokada računa opravdani razlog za neisplatu plaća, pritom dajući alibi poslodavcu pred Kaznenim zakonom.
Predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca Matko Bolanča napomenuo je kako analize HUP-a potvrđuju da su glavni uzroci neisplate i kašnjenja plaća nelikvidnost i loše poslovanje, a ne namjerno izbjegavanje obveza prema radnicima, te da se to događa rijetko u otprilike manje od jedan posto poslodavaca. Po zadnjim statističkim podacima, u svibnju je bilo 13.500 radnika kojima nisu redovito isplaćivane plaće, a Bolanča tvrdi kako se većinom radi o poduzećima koja moraju otići u stečaj. Na ovo se može dodati kako se analize HUP-a može smatrati prilično pristranima, te kako nije iznenađujuće da putem njih institucija koja ih je izvela štiti svoje klasne interese. S druge strane, mora se u potpunosti odbaciti koncepcija po kojoj radnici na bilo koji način u smislu zakidanja od plaće moraju snositi odgovornost za loše poslovanje. Radnik kao proizvođač nove vrijednosti naknadu za svoj rad je zavrijedio samim ulaganjem svojih sposobnosti i truda tokom radnog vremena. Na kritike kako kapitalisti parazitiraju na monopolu nad sredstvima za proizvodnju i stvaraju bogatstvo na temelju viška vrijednosti kojega proizvodi radnik poslodavci uglavnom odgovaraju pričama o tome kako oni snose rizik i zbog toga imaju pravo na kompenzaciju, makar realno ne doprinose proizvodnom procesu. Kada pak dođe vrijeme da preuzmu teret svoga rizika onda ga prebacuju na leđa radnika, time ponovno potvrđujući svoj parazitski karakter. Naravno, u trenucima ekspanzije teret povećanog profita ostavljaju samo sebi.
Tako da nažalost, ma koliko nužna bila izmjena Kaznenog zakona, zakon je izrađen na ruku poslodavcima koji će i dalje pronalaziti načine za opravdanje neisplate plaća radnicima i pritom ne odgovarati kazneno. U svojoj suštini ništa bitno se neće promijeniti za desetke tisuća radnika na rubu egzistencije koji su žrtve svojih poslodavaca. Samo jeftini predizborni trik koji Vladu Jadranke Kosor pokušava prikazati kao zaštitnike radničke populacije.
Radnička borba bez ikakvog kompromisa i izuzetka zahtijeva izuzetno oštro i hitno kažnjavanje svih onih koji ne isplaćuju plaće ili ih ne isplaćuju na vrijeme, bez obzira na moguće izgovore i opravdanja. Neka teret krize padne na one koji su nas u nju uveli!
Kažnjavanje neisplate plaća,