Uvod

Esej Proletarijat i revolucija izdan je krajem 1904. godine, gotovo godinu dana nakon početka rata s Japanom.[i] Bila je to godina od posebne važnosti za autokratske lidere Rusije. Počela je s patriotskim demonstracijama, a završila serijom ponižavajućih poraza na ratištima te s besprimjernim oživljavanjem političkih aktivnosti od strane dobrostojećih klasa. Zemstva (lokalna izborna tijela ovlaštena za lokalne poslove), na čelu s liberalnim zemljoposjednicima, su započela snažnu političku kampanju u korist ustavnog poretka. Ostale liberalne skupine, organizacije profesionalaca (koje Trocki u eseju označava kao ‘demokrate’ i ‘demokratske elemente’) su se pridružile pokretu. Lideri Zemstva su sazvali otvoreno zasjedanje u Petrogradu (6. studenog) koje je zahtijevalo građanske slobode i Ustav.

Pročitaj detaljnije

Organizacija i klasa

Za sada smo govorili samo o nekim teorijskim i programatskim preduvjetima za postojanje revolucionarne organizacije. Već na osnovi ovoga veoma sažetog i nipošto dovoljnog prikaza vidimo kako je stvar dosta složena. Kako bi se postavio program koji bi barem u osnovnim pitanjima davao odgovore na neka od naznačenih pitanja potrebna je opširna diskusija, teoretsko obrazovanje, ali i organizirano sudjelovanje u praktičnim aktivnostima – jednom riječju organizacija, a ne naprosto skup nezavisnih pojedinaca. Kao što smo napomenuli ranije, samo je manjina stanovništva u mogućnosti da na adekvatan način zadovolji ove uvjete : prihvaćanje prilično specifičnog programa, ali i neprekidne praktične i teorijske izgradnje. Općenito govoreći, za očekivati je da će sićušnost jezgre okupljene oko revolucionarnog programa biti to veća što je sistem u nekoj fazi bliže stabilnosti. Pogrešno bi stoga bilo smatrati da je zadatak revolucionarne organizacije da pod svaku cijenu pridobije što veći broj radnika u svoje redove. Takva strategija može se razvijati samo na štetu čvrstoće organizacije, jasnoće programa i mogućnosti stvaranja takve organizacije u kojoj će svi članovi biti aktivno uključeni u njezin rad – kako u smislu dužnosti, tako i prava na donošenje svih  odluka. Široko je povijesno iskustvo potvrdilo, posebno na primjeru katastrofalnog sloma njemačke socijaldemokracije, da partije koje polaze od fetišizacije principa masovnosti kao svojeg primarnog cilja završavaju u stanju postojanja uskog  rukovodstva koje donosi sve odluke, te široke politički neobrazovane baze koja ima sasvim pasivnu  ulogu. Nasuprot tome, smatramo da kao osnovni organizacijski cilj mora biti podizanje svakog člana na nivo iskusnog i izgrađenog kadra. Pročitaj detaljnije

U zadnje vrijeme svjedoci smo više radničkih prosvjeda. Radnici su to poduzeća Dalmacijavino, Jadrankamen, Dioki, HT, Adriachem… Povodi za prosvjede su više-manje zajednički; najava uprave da će otpustiti višak radnika, potencijalno zatvaranje poduzeća uslijed nemogućnosti izvršavanja svojih obveza i nedostatka investitora, neuplata doprinosa i konačno neisplata plaće radnicima. Pročitaj detaljnije