U petak poslijepodne Alexis Tsipras je predstavio gospodarski program Koalicije radikalne ljevice (SYRIZA) za nadolazeće izbore 17. lipnja.

Tsipras je obećao, u slučaju pobjede na izborima, poništiti dogovore o zajmu s Europskom centralom bankom, Europskom unijom i Međunarodnim monetarnim fondom te ukinuti socijalne rezove nametnute Grčkoj posljednjih godina. ”Prvi čin vlade ljevice, čim prisegne novi parlament, će bi će biti otkazivanje plana pomoći i zakona kojima se provodi,” rekao je u Ateni.

”Nema više ili manje lošeg memoranduma,” rekao je u vezi dogovora o pomoći. ”Ili provodite memorandum ili ga otkazujete … Mi ga želimo otkazati.”

”Neka ljudi znaju da je u Grčkoj još uvijek demokracija,” dodao je.

Nacionalni plan, koji je Tsipras potom predstavio, poziva na povlačenje glavnih socijalnih udara posljednjih godina, kao što su smanjenje minimalne plaće ili viši porezi za narodne mase. Također poziva na zaustavljanje privatizacije državnih poduzeća i poništavanje nekih privatizacija. Rezovi mirovina i plaća trebaju biti jednostavno zamrznuti. Uz to, banke koje primaju državnu pomoć trebaju biti nacionalizirane. (Ispod teksta možete naći svih 40 točaka programa SYRIZA-e, op.prev.)

Takvi zahtjevi su usmjereni na veliki socijalni bijes među grčkim radnicima, koji su posljednjih godina pretrpjeli rezanje plaća do 60 % i gubitak tisuća radnih mjesta.

Tsipras tvrdi da bi SYRIZA uvela porez na imovinu i registar bogatstva u koji bi svaki Grk morao prijaviti svoje vlasništvo. Istovremeno,  SYRIZA nastoji potaknuti strane investicije – investitora koji bi se sigurno protivili bilo kakvom nastojanju istraživanja i oporezivanja bogatstva.

Na izborima 6. svibnja, velika većina biračkog tijela je glasala za stranke koje su kritizirale mjere štednje EU. SYRIZA je učetverostručila svoj postotak glasova, na 17 %. Na izborima 17. lipnja postoji mogućnost da će postati najjača stranka i možda sastaviti vladu.

Tsipras daje obećanja koja njegova stranka neće moći održati, dođe li na vlast, jer je orijentirana prema vladajućim strankama, a ne radničkoj klasi.

U petak, Tsipras nije rekao ništa o tome kako bi, kao premijer, proveo svoja obećanja nasuprot diktata EU i europskih vlada. Njegova strategija se temelji na prijetnjama EU s mogućim bankrotom grčke države kako bi dobio ustupke. Usprkos tome, stalno naglašava kako SYRIZA prihvaća EU i učinit će sve da Grčka ostane u eurozoni.

Na predstavljanju programa, Tsipras je naglasio da njegova stranka neće jednostrano otkazati kreditne aranžmane, već bi samo zamrznula otplatu kamata i pregovarala o smanjenju duga. To bi trebalo osigurati mogućnost da dug bude otplaćen kasnije.

Predstavnici EU su potpuno jasno dali do znanja kako neće prihvatiti nikakve pregovore o kreditnim aranžmanima i potisnut će Grčku u bankrot u slučaju ne ispunjavanja obveza.

Njemački ministar financija Wolfgang Schäuble, francuski predsjednik François Hollande, i direktorica MMF-a Christine Lagarde su naglasili da se kategorički protive novim pregovorima o memorandumu.

Umjesto toga, sklapaju se dogovori o isključivanju Grčke iz eurozone. Naposlijtku, Euro-skupina je uputila svoje članice da razmotre sve scenarije do kojih bi moglo doći nakon povlačenja Grčke i da se pripreme za njih. Velike europske banke također poduzimaju mjere opreza.

U posljednje dvije godine, europska elita je dokazala da je spremna provoditi najbrutalnije napade na radničku klasu kako bi spasila banke i opskrbila ih sa svježim kapitalom. U tim uvjetima, zahtjevi koje postavlja SYRIZA mogu bit provedeni samo mobiliziranjem europske radničke klase protiv institucija EU na osnovi socijalističke perspektive. No, SYRIZA odbija takvu perspektivu.

Završi li Tsipras u vladi, zaboravit će na svoj program čim sjedne za pregovarački stol s predstavnicima Europske unije. 1981. francuskom predsjedniku Françoisu Mitterrandu je trebalo osamnaest mjeseci prije nego što je odustao od svojih predizbornih obećanja pred napadom financijskih tržišta na francusku valutu i napravio zaokret za 180 stupnjeva. Tsiprasu će trebati samo tjedan i pol.

Odmah nakon Tsiprasovog govora, SYRIZA-in glasnogovornik za gospodarsku politiku, George Stathakis, rekao je da će stranka prihvatit sve inozemne dugove: ”Spremni smo na svaki dogovor, svaki kompromis, sve dok je održiv.”

Tijekom svojih posjeta Parizu i Berlinu, Tsipras je brojim europskim i američkim novinama rekao kako ne traži sukob s EU. Rekao je da bi, pod njegovom vladom, Grčka priznala svoje dugove i tražila samo reprogramiranje  kreditnih aranžmana.

Isto tako je ponudio nastavljanje ‘dugoročnih reformi’, koje su dovele do masovnih otpuštanja i rezanja plaća u Grčkoj. Kao uzore svoje politike naveo je predsjednika SAD-a Baracka Obamu, bivšeg njemačkog kancelara Helmuta Schmidta i Hollandea.

Europski vođe, uključujući Hollandea, zasad pokazuju malo sklonosti da pristanu na kompromise koje Tsipras nudi. Zahtijevaju bezuvjetnu predaju i prijete gurnuti zemlju u financijsku propast. Zbog te mogućnosti, već se raspravlja o korištenju vojske za suzbijanje socijalnih nemira. Tsiprasovi napori na poticanju iluzija o EU služe samo razoružavanju radničke klase protiv tih opasnosti.

Christoph Dreier

 

***

SYRIZA-in program protiv štednje

1. Revizija javnog duga i novi pregovori o kamatama te suspenzija otplate do oživljavanja gospodarstva i povratka zaposlenost.

2. Zahtijevanje od Europske Unije da promijeni ulogu Europske centralne banke, tako da ona financira države i programe javnih ulaganja.

3. Povećanje porez na dohodak na 75 % za sve dohotke iznad 500.000 eura.

4. Promjena izbornog zakona radi uvođenja proporcionalnog sustava.

5. Podizanje poreza za velike kompanije do razine europskog prosjeka.

6. Usvajanje poreza na financijske transakcije i posebnog poreza na luksuzna dobra.

7. Zabrana špekulativnih financijskih derivata.

8. Ukidanje financijskih privilegija Crkve i brodogradilišne industrije.

9. Borba protiv tajnih mjera banaka i bježanja kapitala u inozemstvo.

10. Drastični rezovi vojnih izdataka.

11. Povećanje minimalne plaće do razine prije smanjenja, 750 eura mjesečno.

12. Korištenje zgrada vlade, banaka i Crkve za beskućnike.

13. Otvaranje menzi u javnim školama radi davanja besplatnog doručka i ručka djeci.

14. Besplatno zdravstvo za nezaposlene, beskućnike i one s niskim plaćama.

15. Subvencioniranje do 30% otplata hipoteka za siromašne porodice koje ne mogu plaćati rate.

16. Povećanje potpora za nezaposlene. Povećanje socijalne zaštite obitelji samohranih roditelja, starijih osoba, invalida i obitelji bez prihoda.

17. Fiskalne redukcije za dobra od primarne neophodnosti.

18. Nacionalizacija banaka.

19. Nacionalizacija bivših javnih (uslužnih i komunalnih) poduzeća u strateškim sektorima radi rasta zemlje (željeznice, zračne luke, pošta, voda).

20. Preferiranje obnovljivih izvora energije i zaštita okoliša.

21. Jednake plaće za muškarce i žene.

22. Ograničavanje nesigurnih zapošljavanja i podrška ugovorima na neodređeno vrijeme.

23. Proširenje zaštite rada i plaća radnika koji ne rade puno radno vrijeme.

24. Obnova kolektivnih ugovora o radu.

25. Povećanje inspekcija rada i zahtjeva za poduzeća koja daju ponude za javne ugovore.

26. Ustavne reforme koje garantiraju razdvajanje Crkve i države i zaštitu prava na obrazovanje, zdravstvo i okoliš.

27. Referendumi o ugovorima i drugim sporazumima s Europom.

28. Ukidanje privilegija parlamentarnim zastupnicima. Uklanjanje posebne sudske zaštite za ministre i dozvola sudovima da procesuiraju članove vlade.

29. Demilitarizacija Obalne straže i protupobunjeničkih specijalnih jedinica. Zabrana nošenja maski i korištenja vatrenog oružja policiji tijekom prosvjeda. Promjena obuke policije u smislu naglašavanja socijalne tematike poput imigracije, droga i društvenih činitelja.

30. Jamčenje poštivanja ljudskih prava u centrima za zadržavanje imigranata.

31. Olakšavanje ponovnog ujedinjavanja imigrantskih obitelji.

32. Ukidanje kazni za konzumiranje droga u korist borbe protiv šverca droge. Povećanje financiranja centara za rehabilitaciju ovisnika.

33. Reguliranje prava na prigovor savjesti u zakonima o regrutaciji.

34. Povećanje financiranja javnog zdravstva do razine europskog prosjeka. (Europsko prosjek je 6% BDP-a; u Grčkoj 3%.)

35. Ukidanje plaćanja zdravstvenih usluga od strane građana.

36. Nacionalizacija privatnih bolnica. Ukidanje privatnog učešća u nacionalnom zdravstvenom sustavu.

37. Povlačenje grčkih vojnika iz Afganistana i s Balkana. Bez grčkih vojnika izvan naših vlastitih granica.

38. Prekid vojne suradnje s Izraelom. Podrška stvaranju palestinske države unutar granica iz 1967.

39. Pregovori o stabilnom sporazumu s Turskom.

40. Zatvaranje svih stranih baza u Grčkoj i povlačenje iz NATO saveza.

Grčka: SYRIZA predstavlja svoj gospodarski program, 5.0 out of 5 based on 2 ratings