31. svibnja, Alexis Tsipras, vođa grčke Koalicije radikalne ljevice (SYRIZA), dao je opsežan intervju magazinu Time objašnjavajući u potankosti program njegove stranke za grčke izbore 17. lipnja.

SYRIZA vodi u ispitivanjima javnog mnijenja, s otprilike 30 posto, zahvaljujući svom kritiziranju nepopularnih mjera štednje koje Grčkoj od 2009. nameće Europska unija. Ove mjere su uništile grčko gospodarstvo i konstantno napadale životni standard grčkih radnika. Plaće su smanjene 30 posto ili više, a nezaposlenost je narasla na 22 posto (preko 50 posto za mlade).

Kako raste nezadovoljstvo u narodu, mnogi ljudi se okreću glasanju za SYRIZA-u kako bi izrazili svoje neprijateljstvo prema Europskoj uniji i rezovima koje su provele dvije najveće grčke stranke krupnog kapitala, socijaldemokratski PASOK i konzervativna Nova demokracija (ND).

SYRIZA, međutim, nije radikalna organizacija, već stranka bogate srednje klase – sindikalnih birokrata, akademika, stručnjaka, parlamentarnih funkcionara – koji nastoje obraniti svoje privilegije očuvanjem društvenog poretka. Tsipras ne želi da novi pregovori o uvjetima pomoći Europske unije zaustave napad na radne ljude, već da omoguće Grčkoj nastavak otplate bankama. Njegov intervju u Timeu predstavlja signal američkoj vladajućoj klasi da je on pouzdan partner.

Upitan da li je spreman učiniti ”potrebne strukturne reforme”, Tsipras je odgovorio: ”Moramo provesti strukturne reforme koje će učiniti javni sektor pouzdanijim, stvoriti učinkovit i pošten porezni sustav te se boriti protiv crne ekonomije koja je poput gangrene na grčkom gospodarstvu.”

Tsipras je dao do znanja kako planira financirati grčku otplatu bankama povećanjem poreza te otpuštanjima i rezanjem plaća. Napao je državne službenike, kritizirajući grčki ‘neučinkovit i neracionalno strukturiran javni sektor.” Ustvrdio je kako su PASOK i ND davali posao radnicima u javnom sektor samo kao ‘klijentilistički’ potez za dobivanje glasova. Ipak, upozorio je da bi otpuštanja bila kontraproduktivna ako nisu učinjena na ”ciljani” način.

Iako tisuće Grka gube svoje domove uslijed rasta poreznih stopa i smanjenja plaća, Tsipras je rekao da bi SYRIZA napore ubiranja poreza pomaknula do ‘krajnjih granica’. Rekao je da bi se porezi primjenjivali ne ”samo na one koji imaju niska primanja, već i one koji imaju visoko primanja i dolaze iz više klase.” Objasnio je kako, da bi obični Grci prihvatili ”pridonijeti”, moraju vjerovati da se rezovi ne bi primjenjivali ”samo na one koji imaju niska primanja, već i one koji imaju visoko primanja.”

Ovo optuživanje izbjegavanja poreza i neučinkovitosti javnog sektora utjelovljuju ciničnu dvosmislenost europske sitnoburžoaske ‘ljevice’. Njeno kritiziranje državne politike je oblikovano tako da prikrije njihovo vlastito stajalište protiv radničke klase.

Tsiprasovi planovi oštrih državnih mjera protiv izbjegavanja poreza ne bi značajno suzbili praksu izbjegavanja poreza od strane bogatih koje se događa u svim kapitalističkim zemljama. Svrha bi bila pomiriti radnike s podređivanjem pljačkanju Grčke od strane banaka. A što se tiče navodno neracionalnog ustroja javnog sektora, Tsipras ne govori kako bi ga promijenio. No, mora se zaključiti kako bi se riješio dijelova radne snage koje smatra neučinkovitima otpuštanjem i većim opterećivanjem preostalih radnika bez povećanja plaće.

Tsipras je ulaštio svoje bankama sklone akreditive u Timeu ponovno hvaleći politiku predsjednika SAD-a Baracka Obame. Kao što je već jasno rekao tijekom svoje europske turneje, smatra da, kao odgovor na krizu, Europa treba ”slijediti primjer Amerike.”

Ovo je potresno razotkrivanje klasnog karaktera Tsiprasove politike, jer je Obama dao više bilijuna dolara potpore bankama iz javnih sredstava, istovremeno se protiveći bilo kakvim vladinim programima za stvaranje radnih mjesta, odbijajući pružiti stvarnu pomoć nezaposlenima i onima koji gube svoje domove zbog ovrha te namećući 50 postotno smanjenje plaća za novozaposlene radnike u spašavanju automobilske industrije.

Međutim, u intervjuu Timeu, Tsipras je otišao još i dalje, izjavljujući: ”U SAD-u, kad god je država bila pozvana da dokapitalizira privatne banke kako bi ih stabilizirala, dobila je dionice u skladu s utrošenim novcem. Niti jedan bankar nije rekao: ‘Moja banka je bankrotirala, no ja želim ostati na svojoj poziciji iako ju se spašava javnim novcem.’ ”

Ne možemo se ne zapitati da li je Tsipras potpuno neinformiran o američkoj politici ili prosto laže. U svakom slučaju, njegova izjava je besramno lažna. Daleko od kritiziranja i pozivanja banaka na odgovornost, Obamina administracija im je dopustila da zadrže svoje trilijune iz javnih sredstava i subvencija te istovremeno očuvala njihove direktore i povrh toga im isplatila rekordne bonuse.

SYRIZA-in zahtjev da novi pregovori o pomoći koju je Grčkoj dala EU uključe pomoć većim bankama je naišao na oštro protivljenje dijelova europske buržoazije, pogotovo njemačke kancelarke Angele Merkel. Ona prijeti da će obustaviti kredit Grčkoj, što bi zemlju odvelo u bankrot i prisilio ju na ponovno uvođenje vlastite nacionalne valute.

Očekuje se da će banke špekulirati protiv nove grčke valute, ubrzano dovodeći do njene propasti na međunarodnim tržištima i bacajući grčko stanovništvo u neimaštinu praktički preko noći putem hiperinflacije. Grčka država navodno planira u tom slučaju mobilizirati vojsku kako bi blokirala navalu na banke i silom suzbila prosvjede.

Tsipras je naglasio da napuštanje eurozone ”nije opcija” za SYRIZA-u, potičući Time da pita: ”A što ako Europljani kažu, žao nam je, gospodine Tsipras, ne sviđa nam se vaš plan?”

Prema Tsiprasu, SYRIZA se doista priprema za mogućnost izbacivanja Grčke iz eurozone. Odgovorio je: ”Uistinu, bili bismo u zaista teškom položaju ako bi to bila reakcija Europe. Imamo alternativni plan, usredotočen na podupiranje najranjivijih i najosjetljivijih društvenih skupina, koji ćemo uvesti u toj teškoj situaciji.”

Ovaj dvosmisleni odgovor, koji daje naslutiti da bi SYRIZA reagirala na kolaps grčkih državnih financija rezanjem socijalnih izdataka kako bi usredotočila na najsiromašnije slojeve stanovništva, nije zadovoljio Time. Magazin ga je ponovo pritisnuo o njegovim planovima za ”najgori mogući slučaj.”

Tsipras je odgovorio: ”Imamo plan. Postoji skupina ekonomista koji iznose planove, aktualiziraju ih i priopćavaju … Ne bih želio govoriti o tome.”

Objasnio je: ”Smatram da nije korisno u detalje govoriti o ovom planu, s obzirom da bi njegovo javno izlaganje sugeriralo da mu naginjemo. Upravo suprotno, želimo ga izbjeći. Potpuno smo svjesni posljedica.  Potpuno smo svjesni posljedica koje će imati na zemlju i Europu općenito.”

Takav komentar osvjetljava rascjep koji razdvaja ciničnu sitnoburžoasku politiku SYRIZA-e od proleterske orijentacije, koja nastoji upozoriti radničku klasu na opasnosti s kojima se suočava i mobilizirati ju za borbu protiv njih. Banke i velike sile rade moguće planove za djela imperijalističkog razbojništva bez presedana – držanje radnika cijelih zemalja kao taoce i pripremanje za napad na njih putem financijskih tržišta. Situacija govori o potpunom bankrotu kapitalizma.

Ali, bez obzira na to, Tsipras nema prigovora na kapitalizam – doista, ta riječ se ne pojavljuje u njegovu intervjuu Timeu – jer on i njegova stranka nisu ‘radikalna ljevica’, već su sastavni dio političke elite. Čak i u najboljim okolnostima, politika koju SYRIZA namjerava odrediti su duboko konvencionalne, desničarske mjere koje će pojačati patnje milijuna radnika.

Dobro svjesna da Grčka i Europa stoje na rubu ponora, SYRIZA raspravlja i o tajnim planovima u slučaju katastrofe koje neće otkriti javnosti. Niti vodstvo SYRIZA-e razgovara samo s anonimnim ‘ekonomistima’. Dva dana prije nego što je Time objavio intervju, Tsipras je otišao na dugotrajnu, trosatnu raspravu u grčko Ministarstvo obrane s vrhovnim zapovjedništvom vojske.

SYRIZA ne predstavlja alternativu za radničku klasu. Ona služi samo da odvrati rastuće protivljenje radničke klase političkoj eliti na glasanje za stranku kapitalističke države, blokirajući razvoj revolucionarne borbe radničke klase protiv kapitalizma i za socijalizam.

Takav pokret se može razviti samo kroz borbu za razbijanje političkog autoriteta i lažnih ‘lijevih’ pretvaranja skupina, kao što je SYRIZA, koje stoje na suprotnoj strani barikada od radničke klase.

Alex Lantier

Izneseni stavovi osobni su stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove Radničke borbe.