Danas je uobičajena praksa uništavanje plaća i gaženje radničkih prava otvaranjem stečajnih postupaka. Najpoznatiji primjer je američki automobilski gigant General Motors, koji je otpustio 30.000 radnika, srezao plaće na pola za novozaposlene i smanjio mirovinske povlastice. Ako bude po željama njemačke vlade, ovaj postupak će biti primijenjen na čitave zemlje.

Prema izvještaju u magazinu Der Spiegel, ured kancelara u Berlinu je sastavio plan u šest točaka za postizanje ”strukturnih reformi” u Grčkoj i ostalim visoko zaduženim zemljama Europske unije. Plan uključuje prodaju državnih poduzeća, gušenje prava zaštite zaposlenja, poticanje sektora nisko plaćenog rada, ukidanje ograničenja poduzećima te uspostavljanje posebnih gospodarskih zona i agencija za privatizaciju oblikovanih prema njemačkoj Treuhand.

Glasnogovornik njemačke vlade Steffen Seibert nije potvrdio plan, no nije ga niti negirao. Prema Der Spiegelu, plan će činiti osnovu za pregovore na tzv. ‘sastanku o rastu’ vrha Europske unije krajem lipnja. Der Spiegel piše kako će kancelarka Angela Merkel iskoristiti poziv na politiku rasta novoizabranog francuskog predsjednika Francoisa Hollandea, ”primjenjujući princip džudo boraca: upotrebljavanje naleta suparnika za izvođenje vlastitog napada.”

Ako bude kako Merkel želi, ”rast” će u cijelosti bit ostvaren pojačanom eksploatacijom radnika, a ne nikakvim planom gospodarskog oživljavanja ili povećanih socijalnih izdataka. Ona pretpostavlja da će  Hollande biti sklon ovim prijedlozima jer će se sastanak na vrhu EU održati nakon francuskih parlamentarnih izbora 17. lipnja pa novi francuski predsjednik više neće biti ograničen mišljenjem birača ili vlastitim obećanjima koja je dao u kampanji.

Njemačka vlada nastoji uvesti razinu eksploatacije sličnu onoj koja danas postoji samo u istočnoj Europi i azijskim utočištima jeftinog rada kao što su Kina i Vijetnam. Posebne gospodarske zone su odigrale ključnu ulogu u pojavi Kine kao najvećeg svjetskog izrabljivača. Ove zone oslobađaju kompanije plaćanja poreza te pridržavanja zakona o zaštiti okoliša i radnih standarda, reducirajući radnike na status siromašnih industrijskih robova.

Uzor za privatizacijske agencije koji preporučuju stručnjaci u uredu kancelara je Treuhand, koja je izbrisala industrijski krajolik Istočne Njemačke nakon pada staljinističkog režima 1989. Vođena pomno izabranim povjerenicima velikih poduzeća i banaka te bez odgovornosti prema bilo kojem demokratskom tijelu, Treuhand je odlučio sudbinu milijuna ljudi. Rasprodao je 8.500 kompanija sa 45.000 postrojenja po iznimno niskim cijenama ili ih jednostavno ugasio. Samo je mali dio od početnih 4 milijuna radnih mjesta u industriji opstao.

Plan u šest točaka koji je sastavio ured kancelara je nespojiv s nacionalnim suverenitetom i demokracijom. List Tagesspiegel je intervjuirao više njemačkih ekonomskih stručnjaka koji su bili brutalno iskreni u izražavanju svojih pogleda na buduće izglede Grčke.

Thomas Straubhaar, direktor Hamburškog instituta međunarodne ekonomije, je pozvao na uspostavljanje”europskog protektorata” nad Grčkom. Rekao je da, bez obzira na ishod predstojećih izbora 17. lipnja, Grčka ostaje ”neuspješna država”, kojoj nedostaje ”snage za samostalni novi početak.”

Izraz ”protektorat” priziva sablasne uspomene. Britanski imperijalizam je svoje bivše kolonije nazivao protektoratima nakon što je dopustio lokalnim marionetama, kao u Egiptu i više Zaljevskih područja, da glume šefove država. U predvečerje Drugog svjetskog rata, izraz je postao ‘slavan’ nakon njemačke okupacije Čehoslovačke i uspostave Češko-moravskog protektorata.

Činjenica da se ovaj izraz ponovno uvodi u služeni vokabular otkriva što vladajući krugovi Njemačke i Europe smjeraju. Rasprava o posebnim gospodarskim zonama i protektoratima se odvija u situaciji pogoršavanja gospodarske krize.

Kao rezultat programa štednje koji diktira Trojka – EU, Međunarodni monetarni fond (MMF) i Europska centralna banka (ECB) – Grčko gospodarstvo je u slobodnom padu. Zemlja je sada u petoj godini recesije. Mala i srednja poduzeća propadaju. Samo u ovoj godini, poslovne udruge očekuju zatvaranje 61.000 tvrtki, uništavajući tako 240.000 radnih mjesta. Turistička industrija, u kojoj se nalazi petina grčkih radnih mjesta, bilježi smanjenje prihoda za 45 posto u posljednjih godinu dana.

Bankama u Grčkoj prijeti kolaps jer dužnici više ne mogu otplaćivati svoje zajmove, a investitori i štediše povlače svoj novac. Stručnjaci govore o ”usporenoj” navali na banke koja prijeti da se prelije u Španjolsku i Italiju. Od početka krize, privatni građani i poduzeća su povukli 63 milijarde eura s grčkih računa, tj. jednu trećinu svih depozita. Od sredine prošle godine, 100 milijardi eura je povučeno iz španjolskih banaka i 160 milijardi eura iz banaka u Italiji.

U ovim okolnostima, vladajuća klasa zaključuje da si više ne može priuštiti luksuz demokracije. Vodeći dužnosnici, poput njemačkog ministra financija Wolfganga Schäublea i direktorice MMF-a Christine Lagarde, prijete grčkom narodu neodgodivim bankrotom države, ako na izborima 17. lipnja glasaju za stranke koje pozivaju na ublažavanje politike štednje koju, putem Trojke, diktiraju banke.

U isto vrijeme, Europska unija se priprema za bankrot grčke države i izlaz Grčke iz eurozone. Europska radna skupina, odbor ministara financija svih 17 zemalja s eurom, uputila je sve vlade da pripreme planove za mogući izlazak Grčke iz eurozone. U samoj Grčkoj, vladajuća klasa u tajnosti sastavlja planove o korištenju vojske za razbijanje protivljenja mjerama štednje.

Grčka jasno pokazuje s čime se radnička klasa širom Europe suočava. Gotovo četiri godine nakon izbijanja globalne financijske krize, demokratske strukture propadaju, a predstavnici financijskih i korporativnih elita brane svoju vlast beskrajnim napadima na plaće, radna mjesta i socijalne programe.

Radnička klasa se može suprotstaviti ovim napadima samo internacionalnim zbijanjem redova i borbom za socijalistički program. Zadatak nije reformirati Europsku uniju, već mobilizirati radničku klasu za njeno rušenje i zamjenu Ujedinjenim socijalističkim zemljama Europe.

Peter Schwarz

Izneseni stavovi osobni su stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove Radničke borbe.