Europski lideri su užurbano nastojali izbjeći kolaps španjolskog bankarskog sustava u četvrtak dok je španjolski kreditni rejting još jednom snižen, a njene financijske institucije podrhtavaju na rubu insolventnosti.

Kreditna agencija Fitch je snizila španjolski kreditni rejting s A na BBB, najniži rejting koji se smatra prihvatljivim za investiranje. Isto tako je upozorila da, ako Španjolska ne osigura dodatno financiranje, njen rejting će biti snižen na razinu smeća.

Financial Times je u srijedu objavio da europski dužnosnici rade na spašavanju španjolskih banaka. List je izvijestio kako je unatoč pozivima Europskoj uniji na izravno spašavanje banaka u problemima, ova opcija isključena. Umjesto toga, sredstva će najvjerojatnije biti usmjerena kroz španjolsku vladu ili njen fond za spas banaka.

U svojoj objavi sniženja kreditnog rejtinga, Fitch je procijenio trošak saniranja bankarskog sektora zemlje na iznos između 60 i 100 milijardi eura. Financial Times je objavio da se rasprave o spašavanju kreću u visini od 80 milijardi.

List je zapisao da bi spašavanje bilo povezano s blažim fiskalnim i uvjetima vanjskog praćenja od onih u slučaju Grčke i Portugala. Ovo odražava zabrinutost da bi, uzimajući u obzir mnogo veću veličinu Španjolske, uvjeti spašavanja jednako oštri kao u Grčkoj mogli povući cijelu Europu u propast. Također, odražava strahove da bi spašavanje u stilu Grčke s opsežnim novim zahtjevima štednje i de facto ukidanjem španjolskog suvereniteta mogli izazvati masovni narodni otpor i destabilizirati desničarsku vladu španjolskog premijera Mariana Rajoya.

Rajoy je pozvao zemlje eurozone da podupru španjolski bankarski sustav jer nije jasno da li će Španjolska moći prikupiti sredstva u visini od 19 milijardi eura  koilko je za spašavanje prošli tjedan zahtijevala Bankia, četvrta najveća banka u zemlji.

Cijene dionica su se oporavile zbog špekulacija da se razrađuje plan spašavanja španjolskih banaka i kao odgovor na nagovještaje predsjednika Federalnih rezervi (središnje banke SAD-a, op.prev.) Bena Bernankea i predsjednika Europske centralne banke Marija Draghija da će nastojati spriječiti daljnje pogoršavanje gospodarskih uvjeta montiranim olakšavanjem.

Govoreći u Kongresu u četvrtak ujutro, Bernanke je rekao kako je Fed ”spreman djelovati” na sastanku 19.-20. lipnja, dodajući da ”u ovom trenutku stvarano ne mogu reći da smo bilo što isključili.”

Kako se recesija širi u Aziju, Kineska centralna banka je snizila referentnu kamatnu stopu po prvi put od 2008. Stopa rasta zemlje je iznosila 8,1 % u prvom kvartalu ove godine, što je pad s 10,4 % 2010. Posljednji podaci daju naslutiti kako kineskom gospodarstvu predstoji još sporiji rast u drugom kvartalu.

Kinesko snižavanje referentne stope je također pridonijelo oporavku na azijskim i europskim burzama; FTSE indeks je porastao jedan posto, što mu je najveći rast od prosinca.

Ranije u četvrtak, Španjolska državna riznica je uspješno prodala obveznice u vrijednosti 2,07 milijardi eura, no po višim kamatnim stopama nego kod prethodne emisije u travnju. Španjolska vlada je nedavno objavila podatke koji pokazuju da je u prvom kvartalu zemlju napustio kapital u vrijednosti 100 milijardi eura.

Pritisak za pomoć španjolskim bankama je narastao usred neprekinutog niza loših gospodarski vijesti. Stopa nezaposlenosti u Grčkoj je porasla s 21,4 posto u veljači na 21,9 posto u ožujku, objavio je zemljin zavod za statistiku u četvrtak. To je porast s 15,7 posto u ožujku 2011. Stopa nezaposlenosti u Francuskoj je porasla sa 9,8 posto u posljednjem kvartalu prošle na 10 posto u prvom kvartalu ove godine.

Bilo kakav sporazum koji bi se mogao postići među raznim europskim silama za podupiranje španjolskog bankovnog sektora će biti privremena improvizacija koja se, kao i sve prijašnje mjere, ne uspijeva baviti osnovnim problemima i otvara put za sljedeću erupciju krize. U međuvremenu, rastu tenzije između glavnih europskih sila.

Premijer Ujedinjenog Kraljevstva David Cameron je putovao u Berlin u četvrtak kako bi nagovorio njemačku kancelarku Angelu Merkel da podupre odlučnije mjere za izbjegavanje raspada EU. Cameron je pozvao na povećanje sredstava EU za spašavanje, snižavanje kamatnih stopa i udruživanje duga širom eurozone pomoću ”euro obveznica”, tj. duga koji zajedno izdaju sve zemlje s eurom.

Satima prije posjeta, Merkel je naznačila svoju nepopustljivost po ovim pitanjima, pozivajući na ”fiskalnu integraciju” kao preduvjet za daljnju njemačku pomoć. Ovo za Merkel znači stavljanje proračunskih ovlasti i političkog odlučivanju u Europi u ruke EU, koja bi zahtijevala veća rezanja proračuna i druge socijalne napade na radničku klasu diljem Europe.

Ovo je sažeto u komentaru u njemačkom dnevnom listu Süddeutsche Zeitung, koji je jasno naveo da je temeljni sadržaj njemačke politike da europske zemlje predaju svoj suverenitet i kontrolu socijalne politike Europskoj uniji, a time Njemačkoj, najjačem gospodarstvu EU. List je zapisao, ”Ako će euro i povijesni projekt bez presedana, projekt ujedinjene Europe, biti spašeni, njene dvije najjače zemlje moraju dati svoje najdragocjenije bogatstvo: Njemačka svoj novac, a Francuska svoj suverenitet.”

Rastući sukobi unutar vladajućih krugova o tome kako odgovoriti na europsku krizu su duboko zabrinuli vodeće buržoaske komentatore. Komentar koji je u utorak u Financial Timesu objavio Martin Wolf, naslovljen ”Panika je postala preracionalna,” je upadljiv primjer.

Wolf upozorava kako je ”zapad u kontroliranoj depresiji”, i da ”rastu snage za novi pad, prije svega u eurozoni. U međuvremenu, kreatori politika čine ogromne pogreške.”

Ukazujući na propast austrijske Kreditanstalt banke 1931., koji je potaknuo raspuštanje globalnog monetarnog sustava, Wolf piše, ”Sada treba strahovati da bi val propasti banaka i država mogao prouzročiti sličnu propast unutar eurozone, najbliže stvari starom zlatnom standardu koju svijet danas ima.”

Dodaje, ”Ako oni s dobrim kreditima odbiju pomoći onima pod pritiskom, kada se potonji ne budu mogli sami spasiti, sustav će sigurno propasti.”

Wolf izražava zbunjenosti i gotovo paraliziranost globalne vladajuće klase koja ne vidi izlaz iz najveće krize kapitalizma od Velike depresije. Međusobno su podijeljeni oko toga tko će platiti za održavanje eura, a postoje i frakcije koje izravno razmatraju koristi raspuštanja eurozone.

Unatoč ovim rastućim tenzijama, vladajuće klase Europe i Amerike su ujedinjene u svojoj namjeri prisiljavanja radničke klase da plati za krizu.

Andre Damon

Izneseni stavovi osobni su stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove Radničke borbe.