Socijalne teškoće koje se nameću grčkom stanovništvu, već pogođenom siromaštvom, su bez usporedbe u poslijeratnoj Europi. Svaki dan možemo čitati bolne izvještaje o strašnim posljedicama mjera štednje Trojke – Europske unije, Međunarodnog monetarnog fonda i Europske centralne banke.

Nigdje rezovi nisu bili tako brutalni kao u zdravstvenom sektoru. Pod uvjetima prvog memoranduma dogovorenog s Trojkom, izdaci za zdravstvo su smanjeni više od 10 posto. Pod drugim, dogovorenim u ožujku, napravljen je rez daljnjih milijun eura.

Mnogi ljudi koji su inače plaćali između 10 i 25 posto za lijekove na recept, uključujući one za srčane probleme i rak, sada moraju plaćati punu cijenu. Mogu se prijaviti za povrat novca kod fondova socijalnog osiguranja koji su članovi Nacionalne organizacije za pružanje zdravstvene skrbi (EOPPY), no vjerojatnost da će ikada dobiti novac natrag je slaba. EOPPY, nedavno stvoren, je proizvod racionalizacija zahtijevanih od Trojke, a sada se nalazi pred kolapsom, nesposoban da vrati novac pacijentima kada predoče recepte za lijekove.

U travnju je vlada obustavila isplate EOPPY-u, na koje farmaceuti oslanjaju za financiranje kod propisivanja lijekova.

Učinak na javne zdravstvene usluge je razoran. Prije dva tjedna, šest bolnica je objavilo da su na neodređeno vrijeme ostali bez zaliha gaze, šprica i ostalog osnovnog pribora. Njihovi dobavljači tvrde da im nije plaćeno posljednjih 18 mjeseci.

Jedan ravnatelj bolnice je rekao Financial Timesu: ”Nekada smo osiguravali lijekove za sve pacijente koji se liječe, no sada smo u takvoj stisci da ih tražimo da sami donose zalihe propisanih lijekova.”

Na konferenciji za novina 11. lipnja u Solunu, ljudi koji boluju od raka, multiple skleroze, oboljenja bubrega, talasemije, dijabetesa i drugih kroničnih oboljenja govori su o svom teškom položaju.

Nezaposleni Michalis Tsakantonis koji boluje od raka, a ima i dijabetes te slabo srce, rekao je da si više ne može priuštiti lijekove koji su potrebni. Prema Atenskim vijestima, on ”ne može dobiti mirovinu jer mu nedostaju biljezi osiguranja u vrijednosti 99 dana. Već mu je isključena struja, što znači da ne može koristiti uređaj za olakšavanje disanja koji mu je potreban.”

Glavna tajnica grčkog društva pacijenata koji boluju od multiple skleroze, Dimitra Kontogiann, je rekla: ”naši osnovni lijekovi koštaju do 1.000 eura mjesečno, uz lijekove koje dobivamo besplatno. Sada se morate upustiti u dugotrajnu i iscrpljujuću potragu kako bi ste dobili jednu kutiju lijekova, a čim ju pronađete, ispunjeni ste zabrinutošću da li će te uspjeti dobiti sljedeću kutiju.”

Još jedna mjera donesena kako bi se osiguralo da radnička klasa plati za dužničku krizu je nametanje nacionalnog, regresivnog, poreza na imovinu vlasnika kuća ili stanova. Oko 80 posto ljudi u Grčkoj živi u vlastitim domovima. Porez na imovinu je nametnut putem računa za struju s prijetnjom da ako nisu plaćeni, opskrba električnom energijom će bi obustavljena. Mjeru je ozakonila PASOK-ova socijaldemokratska vlada.

Službeni podaci otkrivaju da porezni obveznici i vlasnici imovine moraju, samo ove godine, platiti drugu ratu porezu na imovinu za 2011., porez za 2012. i jednu ratu poreza za 2013. Za vlasnika stana od 100 kvadrata na prosječnoj lokaciji u Ateni, ovo znači oko 2.000 eura dodatnih poreza.

Za mnoge je porez bio kap koja je prelila čašu, stotine tisuća ljudi ga je odbilo platiti na državnoj razini. Do veljače je, prema sindikatu električnih radnika  Genop-Dei, računa kojima je prošao rok do kojeg su trebali biti plaćeni ima 1,5 milijuna. Još 250.000 ih prelazi prag od 80 dana, nakon kojega je vlada ozakonila da može prekinuti opskrbu električnom energijom. Posljedica toga je 50.000 naloga za isključivanje električne energije domaćinstvima, koje je izdala državna energetska kompanija DEI.

Kako su mnogi zaposlenici DEI odbili isključiti domaćinstva, 20.000 naloga je proslijeđeno privatnim podizvođačima. Kako DEI i vlada nisu objavili bilo kakve službene podatke, nije poznato koliko je doživjelo iskapčanje struje.

U siječnju je ministar financija, tada pod trenutnim čelnikom PASOK-a, Evangelosom Venizelosom, glumio zabrinutost zbog utjecaja poreza. No, daleko od toga da su oslobodili ikoga od plaćanja ili smanjili porez, svalili su na porezne obveznike breme dokazivanja da nemaju sredstava za plaćanje.

Do ožujka, vlada je prikupila više od 2 milijarde od poreza. Toga mjeseca, kao odgovor na brojne tužbe poreznih obveznika, visoki sud je proglasio iskapčanje struje zbog neplaćanja neustavnim. Međutim, presuda je potaknula državu da pronađe druge oblike kažnjavanja neplaćanja, poput globa.

U ponedjeljak su naši reporteri razgovarali s brojnim stanovnicima radničkog okruga Peristeri u Ateni o rezultatima izbora održanih u nedjelju i utjecaju društvene krize na njihove živote.

Iaonna je bila na putu prema lokalnom uredu DEI, gdje je nastojala izbjeći isključivanje električne energije zbog neplaćenih računa. Kaže: ”Nekada sam radila u malom privatnom poduzeću, a sada sam nezaposlena, kao i moj sin koji je diplomirao na sveučilištu. Moj muž radi kao vozač taksija i mora izdržavati cijelu obitelj svojim skromnim prihodima.”

U uredu DEI-a, red ljudi s upitima o računima struju se formirao na ulazu. Pokazatelj rastućeg socijalnog bijesa je prisutnost privatnog zaštitara pred ulazom u zgradu.

Yannis, umirovljenik, je rekao: ”Došao sam ovdje danas i rekli su mi da moram platiti ovaj račun od 600 eura do 24. lipnja. Rekao sam im da ću mirovinu dobiti 1. srpnja tako da im sada ne mogu platiti ništa. No, i tada ću moći platiti samo 50 eura. Rekli su, ‘Ne, morate platiti sada.’ Stoga sam jednostavno otišao i rekao da neću platiti. A, ako mi dođu iskopčati struju, pokušat ću ih spriječiti.”

 Georgos se preživljava prodajom kruha iz ručnih kolica nam je rekao da ”Ljudi koji dolaze ovdje više nemaju novca niti da kupe kruh.” Nekada je bio mehaničar, i to 25 godina. Nakon toga je osam godina bio vlasnik gostionice koja je propala zbog recesije. Georgos sada ima niske prihode, a njegova žena radi kao čistačica. Njihova obitelj je jedna od mnogih kojima su iskopčali struju.

Georgos redovito čeka u redu na zavodu za zapošljavanje i kaže da je broj nezaposlenih mnogo veći od službenih podataka koji govore o preko 20 posto među starijima i 50 posto među mladima. ”Mnogo ljudi dolazi ovdje i mogu dobiti neki posao za dva mjeseca te se vode kao zaposleni,” rekao je. ”Ali za dva mjeseca ponovo su ovdje, nezaposleni.”

O izborima kaže: ”Većina ljudi ne vjeruje da će izbori promijeniti bilo što. Glasali su za SYRIZA-u iz protesta protiv dvopartijskog sustava i memoranduma. Ali nisu vjerovali a će mnogo promijeniti. Tsipras i Antonis Samaras su govorili iste stvari drugim riječima.”

Panagiotis, zaposlen u privatnom sektoru, predvidio je da će daljnji napadi na životni standard stanovništva rezultirati eskalacijom socijalnog bijesa i prosvjeda. ”Iznenađen sam da dosad nije bilo mnogo društvenih nemira dosada. Nakon sljedećeg memoranduma doći će do društvenih nemira jer ljudi više neće moći živjeti.”

Georgos se složio, dodajući: ”Ako se ne pomogne ljudima, a rezovi se nastave, doći će do nemira.”

Nezaposleni mladić nam je uzbuđeno rekao: ”Ako se rezovi nastave – a ispit će nam krv – ljudi se više neće bojati ničega.”

Robert Stevens

Izneseni stavovi osobni su stavovi autora i ne odražavaju nužno službene stavove Radničke borbe.

Ljudski troškovi grčkih mjera štednje, 5.0 out of 5 based on 5 ratings