Uhićenje radničkih vođa Jadrankamena jasno pokazuje odlučnost represivnog aparata države u pokušajima razbijanja svakog dosljednog radničkog otpora i borbe za radnička prava koja ugrožava interese vladajuće klase, političke elite i njihovih štićenika. Jedini je razlog zbog kojega ne gledamo uhićenja radničkih aktivista  i policijske intervencije na radnike duž čitave zemlje, samo to što su radnici Jadrankamena svoja prava odlučili braniti najdosljednije i najčvršće, te nipošto ne popuštati i pristajati na neprincipijelne kompromise – znajući da bi svaki takav uzmak značio poraz i propast Jadrankamena. Onemogućiti stečajnoj upraviteljici, koja postupak očigledno ne vodi u interesu radnika, da uđe u Jadrankamen i nastavi sa svojom djelatnošću bio je nužan čin neophodan za očuvanje radničke budućnosti. Pročitaj detaljnije

Principi historijskog materijalizma

Postavljanje temelja koncepcije historijskog materijalizma započeto je od strane Marxa i Engelsa u periodu njihovog oštrog odvajanja od mladohegelovske škole. Radikalni obrat, u kojemu je filozofija samosvijesti, koja je duhovnu kritiku promatrala kao temelj razvoja cjelokupnog društva, zamijenjena postavljanjem povijesnog kretanja na osnovicu načina proizvodnje, dogodio se kod Engelsa u svom oštrom obliku nešto ranije nego kod Marxa. Engelsa je boravak u tada najrazvijenijoj industrijskoj zemlji, Engleskoj, upoznao sa ogromnim socijalnim razlikama, te oštrom klasnom borbom u njezinim različitim ekonomskim, socijalnim i političkim manifestacijama, kao i ogromnim utjecajem ekonomskih zbivanja na čitav društveni život. Engels je tada u vrlo jasnim crtama u društveno-ekonomskoj areni shvatio industrijsku radničku klasu kao materijalnu snagu čije su težnje usmjerene protiv principa društva u kojemu se razvija, odnosno koja u sebi utjelovljuje negaciju kapitalističkog načina proizvodnje. Engels je u tom periodu snažno utjecao na Marxa. No, upravo će Marx nešto kasnije, kao što je to vrlo skromno mnogo kasnije priznao Engels u predgovoru Manifestu komunističke partije, igrati primarnu ulogu u postavljanju historijskog materijalizma na čvrste temelje i povezivanju temeljnih teza u zaokruženu cjelinu. Intenzivan rad na izgradnji historijsko-materijalističke interpretacije povijesnog kretanja bio je svojstven prvenstveno ranijem periodu Marxovog i Engelsovog stvaralaštva. Kasnije će se oboje posvetiti uglavnom političkom radu, te podrobnoj analizi samog kapitalističkog načina proizvodnje. Međutim, historijski materijalizam će u potpunosti prožimati sva njihova dijela, a Engels će se kasnije u više navrata vraćati objašnjavanju njegovih temeljnih principa, kako u svojim radovima, tako i u nizu pisama prijateljima i suradnicima. Pročitaj detaljnije

Socijalne teškoće koje se nameću grčkom stanovništvu, već pogođenom siromaštvom, su bez usporedbe u poslijeratnoj Europi. Svaki dan možemo čitati bolne izvještaje o strašnim posljedicama mjera štednje Trojke – Europske unije, Međunarodnog monetarnog fonda i Europske centralne banke.

Nigdje rezovi nisu bili tako brutalni kao u zdravstvenom sektoru. Pod uvjetima prvog memoranduma dogovorenog s Trojkom, izdaci za zdravstvo su smanjeni više od 10 posto. Pod drugim, dogovorenim u ožujku, napravljen je rez daljnjih milijun eura.

Mnogi ljudi koji su inače plaćali između 10 i 25 posto za lijekove na recept, uključujući one za srčane probleme i rak, sada moraju plaćati punu cijenu. Mogu se prijaviti za povrat novca kod fondova socijalnog osiguranja koji su članovi Nacionalne organizacije za pružanje zdravstvene skrbi (EOPPY), no vjerojatnost da će ikada dobiti novac natrag je slaba. EOPPY, nedavno stvoren, je proizvod racionalizacija zahtijevanih od Trojke, a sada se nalazi pred kolapsom, nesposoban da vrati novac pacijentima kada predoče recepte za lijekove. Pročitaj detaljnije

Novi broj našeg časopisa za socijalna pitanja, namijenjen radnicima, studentima, nezaposlenima i umirovljenicima, izašao je iz tiska u tiražu od 900 primjeraka. Besplatni primjerak možete naručiti na svoju adresu kontaktirajući nas na radnicka_borba@yahoo.com ili ga preuzeti u antikvarijatu Daj koliko daš, Pavla Hatza 7, Zagreb.

Pozivamo sve zainteresirane da nam šalju tekstove radničke, sindikalne, studentske i socijalne tematike, te tako sudjeluju u kreiranju časopisa koji je namijenjen organiziranju svih onih koju su potlačeni. Ukoliko ne znate vaša radnička prava, a mislite da se krše i nemate se kome obratiti, kontaktirajte nas i pružamo besplatni profesionalni pravni savjet.

Do sada objavljene brojeve možete pregledat ili preuzeti u pdf obliku ovdje.

Radnička borba

”Il se peut que l’opinion publique nous prenne pour des fous, qu’elle nous classe comme des écervelés, comme tant de gens qui se battent pour leurs droits. Mais nous prouverons qu’il vaille la peine de se battre pour chaque poste de travail. Nous resterons imperméables aux décisions du comité de créanciers au sujet de nos licenciements” Tonči Drpić (lire: Tontchi Dhrpitch), président du Syndicat indépendant de Jadrankamen

C’est par ces mots que le dirigeant des carriers de l’ile de Brač (Bratch) en Croatie annonce le 5 juin dernier une lutte sans trêve, une guerre totale à tous ceux qui se sont jurés à Zagreb, à Split et dans leur village de Pučišće (Pou-tchi-ch-tché) de liquider cette mine qui nourrit son homme depuis des siècles. Pročitaj detaljnije

Izdavanjem ustavnog dekreta u nedjelju navečer, Egipatsko Vrhovno vijeće oružanih snaga (SCAF) je dovršilo državni udar koji je izvelo prošli četvrtak i proglasilo vojnu diktaturu.

Samo dva dana prije drugog kruga egipatskih predsjedničkih izbora, hunta, koja uživa potporu SAD-a, raspustila je dominantno islamistički parlament i ustavotvornu skupštinu, koja je bila zadužena za izradu nacrta novog ustava.

Ustavnim dekretom, amandmanom na ustavnu deklaraciju koju je napisala vojska izdanim 30. ožujka 2011., SCAF je nametnuo potpunu kontrolu nad političkim životom u Egiptu.

Članak 56 dekreta predaje svu proračunsku i zakonodavnu vlast hunti do izbora novog parlamenta. Članak 60 B dozvoljava generalima da odlučuju o sastavu ustavotvorne skupštine i nadziru izradu nacrta novog ustava. Pročitaj detaljnije

Strana krupnog kapitala, Socijalistička stranka (PS) novoizabranog predsjednika Hollandea osvojila je apsolutnu većinu u drugom krugu francuskih parlamentarnih izbora održanom u nedjelju.

Zajedno sa svojim saveznicima Socijalistička stranka osvojila je 323 mjesta od 577 u Nacionalnoj skupštini što je mnogo više od 289 potrebnih za apsolutnu većinu. Hollande sada u ima većinu u parlamentu koju je tražio kako bi mogao djelovati bez potrebe za pravljenjem kompromisa s drugim političkim strankama. PS je na vlasti u gotovim svim krajevima Francuske i ima većinu u Senatu.

Na izbore je izašlo 57,23 % birača što je najmanje u povijesti parlamentarnih izbora francuske Pete Republike, uspostavljene 1958. Pročitaj detaljnije

Ovu revoluciju treba vidjeti u međunarodnom kontekstu, koji karakterizira pobjeda staljinističkog termidora u SSSR-u i pobjeda fašizma u Europi. U programu prijelaznog perioda, tj. programu Četvrte internacionale, Lav Trocki unaprijed anticipira neke mogućnosti, koje smatra izuzetnim i privremenim, no koje su se obistinile poslije njegove smrti:

”Da li je moguće da dođe do jedne takve vlade (vlade radnika i seljaka) sastavljene od tradicionalnih radničkih organizacija? Dosadašnje iskustvo pokazuje, kako smo već rekli, da je to u krajnjoj liniji malo vjerojatno. Međutim, nemoguće je unaprijed kategorički poricati teorijsku mogućnost da sitnoburžoaske partije, računajući tu i staljiniste, pod utjecajem spleta sasvim izuzetnih okolnosti (rat, poraz, financijski krah, masovni revolucionarni polet itd.) odu dalje nego što to same žele na putu raskida s buržoazijom.” Pročitaj detaljnije

Prema podacima grčkog Ministarstva unutarnjih poslova, nakon što su  obrađena sva izborna područja, na ponovljenim paralamentarnim izborima, konzervativna Nova demokracija osvojila je 29,66 % glasova, koalicija SYRIZA je druga s 26,89 %, a socijal-demokratski PASOK treći s 12,28 %. Izborni prag od 3 % prešli su još desničarski nacionalisti Nezavisni Grci (7,51 %), neonacistička Zlatna zora (6,92 %), Demokratska ljevica (6,26 %) i Komunistička partija Grčke (4,51 %). Koalicija antikapitalističke ljevice ANTARSYA je prema očekivanjima ostala ispod izbornog praga osvojivši 0,33 %. Odaziv birača iznosio je 62,47 %.

Pretvoreno u mandate, Nova demokracija, zajedno s ”bonusom” od 50 zastupničkih mjesta za pobjedu na izborima, osvaja 129 mandata, SYRIZA 71, PASOK 33, Nezavisni Grci 20, Zlatna zora 18, Demokratska ljevica (DIMAR) 17 te Komunistička partija 12. Ovakvi rezultate znače da će Nova demokracija i PASOK, jedine stranke koje su u predizbornoj kampanji otvoreno zagovarale nastavak mjera štednje i poštivanje dogovora s Trojkom, zajedno imati većinu u parlamentu (162 od 300 zastupničkih mjesta), što im je dovoljno da samostalno oforme novu vladu. Antonis Samaras, vođa Nove demokracije, izjavio je: ”Grčki narod je danas glasao za ostanak Grčke na europskom putu i u eurozoni,” dodavši da su birači izabrali ”politiku koja će donijeti radna mjesta, rast i sigurnost.” Čelnik SYRIZA-e Alexis Tsipras priznao je poraz. Pročitaj detaljnije

Predizborna kampanja uoči grčkih parlamentarnih izbora koja je držala Trojku i financijske sile u neizvjesnosti je završena. Vladari svijeta, 1%, kako pokret za okupaciju Wall Streeta simbolički naziva vladajuću financijsku hijerarhiju, zabrinuti su mogućnošću izborne pobjede SYRIZA-e na temelju programa raskida s memorandumom. Znamo da su izbori elitama muka kada postoji rijetka mogućnost da mase neće glasati kako oni žele.

Politike strukturnih prilagođavanja urušile su tradicionalni stranački sustav u Grčkoj. Gospodarska i socijalna kriza se pretvorila u općenitu političku krizu vodstva i ”organsku krizu države”. U ovakvoj situaciji, prizivanje straha je bilo jedino sredstvo grčke desnice u autentičnoj kampanji medijskog zastrašivanja i demoniziranja SYRIZA-e podržanoj konstantnom ucjenom Trojke.  Sramotni članak koji se pojavio u petak u njemačkom izdanju Financial Timesa pozivajući grčki narod da glasa za desničarsku stranku Nova demokracija pokazuje pogoršanje logike centra i periferije te neokolonijalne odnose unutar EU u kontekstu krize. Ali je isto tako i primjer straha vladajućih klasa da će situacija u Grčkoj otvoriti preveliku pukotinu unutar EU. Pročitaj detaljnije