Donosimo tri kraća teksta iz knjige Lava Trockog, Izdana revolucija, sljedećih podnaslova: Državni kapitalizam, Je li birokracija vladajuća klasa? i Povijest još nije dala povijesni sud značaja SSSR-a. U prvom tekstu Trocki progovara o optužbama da je sustav u SSSR-u, u to vrijeme (sredina 1930.-ih), bio državni kapitalizam. Objašnjava što je to zapravo državni kapitalizam, a što etatizam te zašto u SSSR-u ne može biti govora o državnom kapitalizmu.

Drugi tekst je usko povezan s prvim i također odbacuje tadašnje optužbe, samo se ovaj put one svode na pitanje koje i sam naslov navodi. Trocki objašnjava po čemu se sve birokracija u SSSR-u razlikuje od birokracije kapitalističkih zemalja, ali i po čemu su slične. Konačno pojašnjava zašto sovjetska birokracija ipak nije klasa te koja je njena uloga u daljnjem tijeku ruske revolucije.

Konačno, treći tekst sadrži promišljanja Trockog o sudbini SSSR-a u slučaju političke revolucije proletarijata i u slučaju buržoaske kontrarevolucije. Također, ovdje Trocki navodi svoju metodu analize glavnih historijskih događaja, baš poput ruske revolucije.

Inače, pitanja koja Trocki dotiče u svom djelu Izdana revolucija i dan danas su aktualna i kao da se to djelo nije uopće čitalo. Naime, većina ‘intelektualaca’ ili povjesničara i dalje tvrdi da je to društvo bilo ili državnokapitalističko ili da je tamo vladao socijalizam, zatim da je sovjetska birokracija zapravo bila klasa itd. Prema tome, ovo djelo itekako je aktualno i zaslužuje da ga pročitaju svi oni koji misle da nešto znaju o ruskoj revoluciji.

Za kraj odabrali smo nekoliko citata koja bi mogla dati odgovor na pitanje socijalizma u SSSR-u:

„Ako držimo da je cilj socijalizma stvaranje besklasnog društva, koje se temelji na solidarnosti i harmoničnom zadovoljavanju svih potreba, onda u tom temeljnom smislu u SSSR-u još nema ni začetka socijalizma (kurziv naš). Točno je da se suprotnosti sovjetskog društva duboko razlikuju po svojoj naravi od onih.“, predgovor, str.6

„Sovjetski sistem prolazi kroz pripravnu fazu u kojoj uvozi, usvaja i preuzima zapadne tehničke i kulturne stečevine. Relativni koeficijenti proizvodnje i potrošnje pokazuju kako je ta pripravna faza još daleko od završetka. Čak i uz malo vjerojatnu pretpostavku da se kapitalizam potpuno raspadne, ona bi morala potrajati cijelo jedno povijesno razdoblje (kurziv naš).“, str.20

„Bilo bi dakle ispravnije da sadašnji sovjetski režim, sa svim njegovim suprotnostima, ne imenujemo socijalističkim, nego da ga označimo kao prijelazni sistem između kapitalizma i socijalizma…“, str.43