Dragi prijatelji, borci i pravi vlasnici Jadrankamena,

S punom solidarnošću pozdravljamo skup radnika Jadrankamena i bezrezervno podržavamo sve aktivnosti Nezavisnog sindikata radnika Jadrankamena u borbi za spas poduzeća, a protiv kriminalaca i izrabljivača. Nažalost ovoga puta nismo s vama u Pučišćima, no vaše aktivnosti  pratimo s velikom pozornošću i nastojat ćemo učiniti sve što je u našoj moći da pomognemo vašu borbu i sto širu javnost pridobijemo na vašu stranu. Borbeni radnici Jadrankamena su heroji borbe protiv diktature kapitala i njegovih slugu, nalaze se u prvim redovima radničkog otpora uništavanju naših poduzeća te pokazuju put svima potlačenima u Hrvatskoj. Ne smijemo nikada, ni pod kojim uvjetima i ni pod koju cijenu dozvoliti da Jadrankamen padne!

Kada osjetite da je potrebno i kada nas pozovete naši članovi će iz Osijeka, Zagreba i Karlovca krenuti prema Pučišćima te vam direktno i na licu mjesta pomoći u vašoj borbi na bilo koji mogući način.

Krepat ma ne molat!

Radnička borba

Poštovana hrvatska javnosti

Oni koji su nas privatizacijom očerupali do gole kože sada nas sa stečajem ”Jadrankamena”  pokušavaju dovesti do potpunog kolapsa.

Ugrozili su nam osnovnu životnu egzistenciju i doveli u pitanje budućnost i egzistenciju naše djece. Mi to jednostavno nećemo niti želimo više trpjeti stoga:

Od izvršne i sudbene vlasti RH odlučno tražimo provođenje i poštivanje odluka zakonodavne vlasti odnosno Sabora RH.

Od Trgovačkog suda u Splitu, DORH-a, te vjerovnika Jadrankamena tražimo sljedeće: Pročitaj detaljnije

Poziv svim radnicima (bivšim i sadašnjim) ”Jadrankamena,” žiteljima općina Pučišća i Selca, te svim žiteljima našeg otoka Brača, na veliki prosvjedni skup pod motom: ”Spasimo Jadrankamen.”

Skup će se održati dana 29. i 30. studenog s početkom u 6 sati na platou ispred porte ”Jadrankamena.” Odazovite se u što većem broju jer ovo je naša zajednička borba.

Jadrankamen nije ničija prćija već vlasništvo hrvatskog naroda.

Nezavisni sindikat radnika Jadrankamen d.d.

Ova ljudina  Marko Eterović (Bato), usprkos upozorenju zaštitara Mire Bazde iz okolice Trilja i Ivana Eterovića (Runje) iz Pučišća, ušao je u krug  Jadrankamena. Došlo je do naguravanja  što je u jednom momentu rezultiralo da se Marko našao na podu i zadobio udarac šakom u glavu od – zamislite – zaštitara iz Pučišća, što zaštitar naravno opovrgava  i tvrdi da je Marko njega udario, no svi oni koji poznaju Marka znaju istinu. Pročitaj detaljnije

Cilj ovo kratkog osvrta je sagledati situaciju s jedne strane koja je potpuno zanemarena, a koja baš razjašnjava trenutnu situaciju s tzv. lošim kreditima banaka i svu famu nastalu oko te situacije. Želimo sagledati istinu u njenom konkretnom, kapitalističkom obliku.

Uzeli smo jedan članak dnevnih novina kako bi ilustrirali najčešće razmišljanje apologeta kapitala da bismo mu suprotstavili naš pogled. Prema tome, naša namjera nije pružiti puki opis ‘problema’ banaka te, prikazom dotičnih brojki, konstatirati njihovo stanje. Takvi komentari svakodnevno pune novine, bilo u pisanom bilo u virtualnom obliku. Namjera nam je, u kratkim crtama, prikazati situaciju kakva ona zaista jest, zašto je ona takva i koji je njen smisao. Na ove sitnice, hrvatski ekonomisti ne obraćaju pažnju, a time uskraćuju materijal i novinarima koji njih ionako citiraju. Ipak, pitanje je bi li ti novinari mogli uvrstiti realnu kritiku financijskog kapitala u svoje vijesti. Pročitaj detaljnije

Pozivamo vas na sindikalnu konferenciju u organizaciji Radničke borbe pod nazivom Radnički otpor uništavanju poduzeća koja će se održati 24. i 25. studenog u Zagrebu u prostorima Češkog narodnog doma, Šubićeva ulica br. 20, I. Kat.

Na konferenciji će gostovati Mijat Stanić (Nezavisni cestarski sindikat), Denis Geto (Strukovni sindikat radnika HEP-a TEHNOS), Željko Lukšić (Sindikat željezničkih radnika Hrvatske), Tonči Drpić (Nezavisni  sindikat radnika Jadrankamena), Bojan Kovačić (Dioki), Siniša Miličić (Regionalni industrijski sindikat).

Cilj sindikalne konferencije Radnički otpor uništavanju poduzeća je na jednom mjestu okupiti u prvom redu sindikalne aktiviste koji su u zadnjem periodu vodili istaknute borbe protiv uništavanja poduzeća vođenog privatnim interesima, kao i sindikalne predstavnike poduzeća od javnog interesa u kojima se pripremaju privatizacije i otpuštanja. Zbog potrebe usredotočivanja na konkretne sindikalne probleme, kao i razjedinjenosti sindikalne scene u Hrvatskoj, veze između aktivista koji pripadaju različitim središnjicama još uvijek nisu na onom stupnju kojega sve teža situacija u zemlji zahtijeva. Namjera je konferencije omogućiti prostor za diskusiju između borbenih sindikalista različitih sindikata, kao i prezentiranje recentnijih sindikalnih borbi od strane uključenih aktera. Također, jedna je od želja organizatora da se konferencija iskoristi za razmjenu kontakata i korake u smjeru što čvršćeg povezivanja, te stvaranje mreže za izmjenu informacije između sindikalista, kao i aktivista socijalnog pokreta.

Uz navedena izlaganja ključnu ulogu u radu konferencije će imati povezane diskusije, u kojima se nadamo aktivnom sudjelovanju svih prisutnih. Pročitaj detaljnije

Članak Još jednom : Sovjetski Savez i njegova obrana Trocki je napisao  kao odgovor na protu-izvještaj Četvrta internacionala i ruska kontrarevolucija, koji je na drugom kongresu Internacionalističke radničke partije (Parti ouvrier internationaliste), održanom u studenom 1937., podnio njen vođa Yvan Craipeau. Zanemarivši marksističku sociologiju, Craipeau je zaključio da je staljinistička birokracija eksploatatorska klasa pa u slučaju rata nije potrebno razlikovati Sovjetski Savez od imperijalističkih zemalja. Trocki prvo, dopuštajući da je birokracija zaista klasa, pokazuje da se to novo ”klasno” društvo bez sumnje mora podržati u sukobu s drugim klasnim društvima jer im je superiorno; njihovoj ekonomskoj stagnaciji i propadanju suprotstavlja izvanredan rast proizvodnih snaga na temelju nacionaliziranog vlasništva i planske ekonomije. U nastavku objašnjava zašto birokracija nije klasa i zašto je u Sovjetskom Savezu potrebna politička, a ne društvena revolucija te na brojnim primjerima ruši Craipeauov sociološki okvir izrađen antidijalektičkom metodom. Na kraju, Trocki sažima smisao obrane Sovjetskog Saveza riječima: ”Staljin srušen od radnika – to je velik korak prema socijalizmu. Staljin pregažen od imperijalista – to je pobjednička kontrarevolucija.”

Karakter ruske revolucije kako su ga predvidjeli Plehanov, Lenjin i Trocki je važan članak Lava Trockog koji govori o tri stajališta koja su, nakon prve revolucije 1905. godine, zauzeli boljševici, menjševici i Trocki. Prvi su nakon te revolucije uvidjeli, pod vodstvom Lenjina, kako je u sljedećoj revoluciji nužna ”demokratska ditkatura proletarijata i seljaštva” koja, međutim, neće ići izvan okvira kapitalizma. Ruska buržoazija je nesposobna provesti kapitalističke zadatke koje je historija postavila, stoga će njih provoditi navedena ”demokratska diktatura.” Menjševici su tvrdili da je uspjeh sljedeće revolucije ostvariv jedino uz vodstvo liberalne buržoazije s kojom proletarijat mora surađivati. Tako uspostvljeni demokratski režim će ostvariti kapitalistički napredak i omogućiti borbu proletarijata za socijalizam. Trocki je, međutim, smatrao da revolucija može uspjeti jedino pod diktaturom proletarijata koja se čvrsto oslanja na seljaštvo i koja neće provoditi samo kapitalističke, već će, zbog niza okolnosti, biti prisiljena provoditi i socijalističke mjere. Kao i boljševici, Trocki je smatrao kako revolucija ne može uspjeti bez socijalističke revolucije na Zapadu. Drugim riječima, pozicija Trockog je bila teorija permanentne revolucije.

Tek početkom 1917. godine, utjecajem Lenjina, boljševici su odbacili stare poglede na revoluciju i prihvatili realnost koja se kreće u smjeru koji je anticipirao Trocki. Paralelno s tim događanjima, Trocki u svom članku pojašnjava kako je, teorijski, Staljinova uloga u svemu tome bila zanemariva i svodila se na mehaničko ponavljanje Lenjinovih misli. Međutim, nakon Lenjinove smrti i niza objektivnih okolnosti, sve više dolazi do izražaja teorija socijalizma u jednoj zemlji koja je dijametralna suprotnost teoriji permanentne revolucije. Ova teorija socijalizma u jednoj zemlji postala je temelj staljinizma koji se svom silinom obrušio na Trockog kao osnivača teorije permanentne revolucije, a samim time oskvrnuo i lenjinizam u koji se, iz propagandističke pobude, toliko kleo.

Arménio Carlos, glavni tajnik sindikata CGTP [Generalna konfederacija portugalskih radnika – prev.], govori o crvenom kartonu Vladi i Trojci, na dan kada je INE [Nacionalni institut za statistiku – prev.] potvrdio da je štednja izazvala pad BDP-a i povećanje nezaposlenosti. Priopćenje Vlade zabranjuje objavljivanje podataka o broju sudionika štrajka. Trideset i devet demonstracija i skupova u cijeloj zemlji.

U prvoj ocjeni, glavni tajnik sindikata CGTP, Arménio Carlos, izrazio je mišljenje da je generalni štrajk od ove srijede ”jedan od najvećih ikada održanih u Portugalu.” Za sindikalista, štrajk ”je jasno bio crveni karton koji su radnici i radnice pokazali politici desničara u Vladi PSD-CDS [koalicija Socijaldemokratske stranke i Demokratsko-socijalnog centra – narodne stranke – prev.], a također i Trojci.”

Arménio Carlos posvetio je poseban pozdrav svim radnicima ”koji nisu povezani sa sindikatima CGTP-a, a odlučili su se pridružiti da bi produbili jedinstvo akcije i još jednom pokazali da se jedinstvo zadobiva, učvršćuje i razvija polazeći od radnih mjesta, polazeći od konkretnih ciljeva i konkretnih prijedloga.” Pročitaj detaljnije

”Generalni štrajk nije paralizirao zemlju,” ponavljaju od jučer desničari s pobjedničkim tonom.  Na ovaj slogan postoje dva odgovora: jedan je upasti u zamku, igrati na njihovu terenu i po njihovim pravilima, njihovim jezikom i njihovim parametrima za mjerenje štrajkova te se tako izgubiti u raspravi o brojkama, postotcima, potrošnji električne energije, povijesnim usporedbama, itd.

Ali postoji i drugi odgovor: zanemariti gluposti protivnika štrajka (da, gluposti, što se drugo može reći za onoga koji izbroji više prosvjednika u Santanderu nego Madridu), ne gubiti niti minutu na njihovo pobijanje, i radije odgovoriti: ”Naravno da nije paralizirao zemlju. Upravo suprotno – mobilizirao ju je.” Pročitaj detaljnije