U hrvatskoj ekonomskoj misli, koja obuhvaća profesore ekonomskih predmeta, razne ekonomske analitičare koje zapošljavaju banke, znanstvenike Ekonomskog instituta, Hrvatske gospodarske komore, „nezavisneˮ ekonomiste itd., prevladava mišljenje da u Hrvatskoj ne postoji onaj pravi – tržišni kapitalizam ili čisti kapitalizam. Ovi ljudi smatraju, a za njima ne zaostaju ni budući ekonomisti s ekonomskih fakulteta kojima su uzori neoklasični ekonomisti i imaju mnogo toga zajedničkoga s našim „nezavisnimˮ ekonomistima, da u Hrvatskoj postoji „klijentelistički”, „koruptivni”, „prljavi”, „paternalistički” itd. kapitalizam. Nesvjesno uzimajući partikularno za cjelokupno ne shvaćaju da hrvatski kapitalizam ne možemo definirati u odnosu na njegove unutarnje značajke poput korupcije, klijentelizma, nedovoljno razvijenog tržišta i sl. Trebaju shvatiti da su to inherentne značajke hrvatskog kapitalizma i da realno stanje možemo definirati jedino ako krenemo od hrvatskog kapitalizma kao perifernog dijela europskog kapitalizma i njihovog međuodnosa. Pročitaj detaljnije

Glavni rezultat i ovih lokalnih izbora neće objaviti niti jedan službeni analitičar te niti jedan stranački predstavnik. Usprkos tome on je jednostavan i direktan: većina birača (53,04 %) odlučila je bojkotirati izbore i ne glasati. Ako su, kao što dosadno ponavljaju pripadnici političke elite, „izbori praznik (kapitalističke) demokracije” onda se njezina bijeda i iluzornost upravo najbolje vide kada ovo truplo na sebe stavi svoje podrapano prazničko ruho. Buržoaski analitičari, malograđanski moralisti i paraziti različitih vrsta sikću o neodgovornosti, lijenosti i nezrelosti većine te glasanju kao pravu i dužnosti. U njihove zatupljene lubanje ne može prodrijeti veoma jednostavna istina, jer to bi značilo rušenje čitavog njihovog svijeta. Većina ne glasa jer shvaća da su svi akteri u suštini identični, jer vidi da ne postoji politička alternativa postojećem stanju te jer razumije da se nakon izbora ništa neće promijeniti. Pravi pobjednik svih izbora bit će ionako onaj koji se nije ni kandidirao – Todorić. Pročitaj detaljnije

Metoda istraživanja robno-socijalističkog ekonomskog sistema[i]

Istraživanje navedenog sistema od velike je složenosti jer u njemu djeluju i zakon vrijednosti i princip planiranja. Preobraženski ne piše o „zakonu planiranjaˮ, nego o „principuˮ jer smatra da je tako bolje budući da se zakon ne ukida, nego mijenja svoj oblik, pa da ne bude dodatne konfuzije. Dakle, istražiti takav sistem još je teže time što se „ni jedan oblik proizvodnje ne javlja u čistoj formiˮ. Ali dok je zakon vrijednosti itekako uspješno istražen od Marxa, princip planiranja nepoznat je utoliko što se on prvi put javlja kao posljedica proleterske revolucije. Međutim, kao posljedica Oktobra uočava se jedna ključna pojava, princip planiranja i zakon vrijednosti poprimaju formu zakona prvobitne socijalističke akumulacije i, a to je glavna osobina, stoje jedan nasuprot drugome. Pročitaj detaljnije

Donosimo tekst napisan na temelju prvog dijela knjige Nova ekonomika davno zaboravljenog marksističkog ekonomista Jevgenija Preobraženskog (1886.-1937.). Poput mnogih boljševika ni Preobraženski nije mogao izbjeći smrt na koju ga je osudio staljinistički aparat pod vodstvom samog Staljina. 

Tekst prikazuje teorijsku analizu Preobraženskog radi razumijevanja ispravne metode analize sovjetske privrede u razdoblju neposredno nakon Lenjinove smrti. Iako se uz ovog autora poglavito veže zakon prvobitne socijalističke akumulacije, tekst se, kako i sam naslov govori, time ne bavi. Njegova se glavna pretpostavka odnosi na opis stanja u kojem se nalazio SSSR. Za Preobraženskog to nipošto nije bio socijalizam niti je ikad mogao biti u jednoj nerazvijenoj zemlji. On je to razdoblje prihvaćao kao prijelazno razdoblje između kapitalizma i socijalizma, što je bilo točno. Ova mu je pretpostavka omogućila da ne upadne u razne komplikacije i proturječnosti u koje su upadali kasniji ekonomisti, ali i tadašnji vulgarizatori marksističke ekonomije. Većina je njih uzimala za pretpostavku da je socijalizam ekonomski sistem SSSR-a. Može se reći da bi kasnija marksistička ekonomska misao zasigurno bila pošteđena od tolikog vulgariziranja da su se uvažavala djela i doprinosi Preobraženskog.  Pročitaj detaljnije

Svim radnicima, nezaposlenima, studentima i umirovljenicima čestitamo borbeni Prvi maj! Donosimo prigodni tekst letka koji je dijeljen na sindikalnom prosvjedu u Zagrebu. Pročitaj detaljnije