Donosimo u dva dijela tekst o Marxovoj teoriji proizvodnog i neproizvodnog rada. Prvi dio osim Uvoda sadrži i poglavlje Pretvaranje novca u kapital u kojem se pojašnjava na koji se način novac pretvara u kapital i zbog čega je ta transformacija bitna za Marxov koncept proizvodnog rada te poglavlje Proizvodni rad koje govori o konceptu proizvodnog rada i na temelju nekoliko konkretnih primjera iz Marxovih djela.

Drugi dio rada sadrži poglavlje Neproizvodni rad u kojem se nalaze primjeri neproizvodnog rada te ključna razlika između proizvodnog i neproizvodnog rada; zatim poglavlje Proizvodni i neproizvodni rad u trgovini kao možda najsloženije poglavlje jer analizira rad koji je unajmio kapital u fazi cirkulacije i čije je kretanje prvo trebalo objasniti; poglavlje Treće osobe koje ne ulaze u kategoriju proizvodnog i neproizvodnog rada  objašnjava što je pod tim naslovom Marx mislio dok je radio na pitanju proizvodnog rada; konačno poglavlje Historijske kategorije zaključuje drugi dio teksta s tvrdnjom da su proizvodni i neproizvodni rad, kako ih je Marx analizirao, prolazne kategorije što znači da će one kao takve biti ukinute s ukidanjem kapitalizma. Pročitaj detaljnije

Grad Karlovac je ovih dana na svojim internetskim stranicama predstavio prijedlog „Strategije razvoja Grada Karlovca za razdoblje od 2013. do 2020. godine” (u nastavku „strategija”). Gradu je cilj omogućiti svim građanima aktivno sudjelovanje u kreiranju strategije kako bi ovaj ključni programski dokument bio što više u skladu sa željama i vizijama samih Karlovčana. Kako i u samom uvodu dokumenta piše, „postizanje konsenzusa o tako važnoj temi poput sudbine Grada, u demokratskom društvu postiže se samo putem pregovora i zajedničkih dogovora” (str.4). Autori strategije valjda aludiraju na neka druga, „nedemokratska” društva (možda i na ono predratno društvo u nas) u kojima ne postoje pregovori i dogovori nego odluke donosi mala grupica ljudi koja ionako odlučuje o svemu. Da bismo postupili u skladu s uvodnom tvrdnjom, uzet ćemo si slobodu i kritizirati ovaj dokument sa stajališta koje nam se čini najvažnijim i u odnosu na koje svi ostali ekonomski problemi postaju sekundarni. Iz tog razloga naša kritika neće biti upućena na predviđeno mjesto za prijedloge, dakle, na poštu Grada, nego će biti podastrijeta široj javnosti. Napokon, demokratsko društvo i pokreće kritika te pluralizam mišljenja, zar ne? Pročitaj detaljnije