Radnička borba uz veliku pomoć Kristijana Ružmana donosi u virtualnom obliku jedno od najvažnijih djela Lava Trockoga Izdana revolucija, pored Lenjina glavnog čovjeka ruske revolucije, utemeljitelja Crvene armije i teorije permanentne revolucije. Knjiga je na naš jezik prevedena davne 1973. u izdanju Otokar Keršovani iz Rijeke pod uredništvom dr. Predraga Vranickog, a sada je, po prvi puta, uvrštena u internetsko izdanje. Na taj način postala je dostupna daleko širem broju čitatelja, pogotovo u vrijeme u kojem se knjige više čitaju na internetu.
Kako je ta knjiga uopće dospjela kod jugoslavenskih teoretičara? Naime, bila je jedna od šest knjiga izdanih u ono vrijeme koje su bile rezultat suradnje Vranickog i Pierra Brouea. Taj najpoznatiji povjesničar Oktobarske revolucije te izdavač francuskog izdanja djela Lava Trockog predložio je Vranickom 1969/70. za prvo jugoslavensko izdanje neke francuske prijevode.
No, kako kažu upućeniji trockisti, ubrzo se pokazalo da je nastala jedna velika zabuna. Ovi teoretičari (većinom profesori) prišli su idejama ljevice, tako i Lavu Trockom, kao činu profesionalne intelektualne radoznalosti, bez ikakve pomisli da one budu vodič za političko djelovanje. Profesori su bili orijentirani na akademski ugled, katedru i časopis. Htjeli su slobodno kritizirati birokraciju, ali ne i rušiti je. Za teorijsku kritiku – da, ali ne i za političku opoziciju.
Izdana revolucija napisana je 1936. godine koju su obilježili Moskovski procesi na kojima su osuđeni neki od najbližih Lenjinovih suradnika i to na temelju krivotvorenih i lažnih dokumenata i iskaza. Tim procesima staljinistička je birokracija definitivno učinila konačni kvalitativni korak prema konsolidaciji vlasti i totalnoj kontroli sovjetskog društva. Trocki je u to vrijeme bio u Norveškoj, neposredno prije odlaska u Meksiko.
Ovo djelo Trockog poznato je po tome i što se u njemu daje nenadmašiva marksistička analiza pojava degeneracije ruske radničke države, prijelaznog razdoblja, socijalne diferencijacije sovjetskog društva i, osnovnog vladajućeg parazitskog sloja, sovjetske birokracije. I to od strane revolucionara koji je uz Lenjina igrao nezamjenjivu ulogu u Oktobru.
Davno prije raznih kritičara sovjetskog sistema, a kod jugoslavenske ljevice prije Milovana Đilasa, Trocki je u svom djelu ukazao na drastičnu nejednakost, na neefikasnost sovjetske privrede, povlašteni položaj birokracije, odsutnost unutarpartijske demokracije i demokracije za radne slojeve. I vrlo direktno je naznačio da on te procese u sovjetskom društvu ne može niti želi nazivati socijalizmom. Ali isto tako on je zastupao i obranu SSSR-a protiv kapitalističkog svijeta te svih revolucionarnih dostignuća Oktobra.
Drugim riječima, on je kritizirao sovjetsko društvo i procese u njemu s marksističkog stajališta koje ne trpi gušenje otvorene i slobodne kritike, slobodnu razmjenu mišljenja i stavova. Upravo zato je njegova analiza ostala velika opasnost podjednako za buržoaziju i za staljinizam. Prvoj nije odgovarala zbog toga što je ukazivala na potencijalnu superiornost radničke države nad buržoaskom, planske ekonomije nad anarhičnom, na velike mogućnosti proleterske demokracije i, konačno, na vrlo blisku mogućnost internacionalne revolucije.
Staljinizmu nije odgovarala upravo zbog toga što je ukazivala da usprkos svim potencijalima koje je sovjetska država imala u svojim rukama, većinu njih nije iskoristila na pravi način pa su u velikoj mjeri oni i ostali samo potencijali. Njegova je analiza bila vrlo opasna i zato što je razotkrivala i naglašavala dijametralnu suprotnost interesa birokracije i sovjetskog društva. Možemo konstatirati da je i s razlogom u nas prevedena gotovo dvadeset i osam godina nakon jugoslavenske revolucije te trideset i osam godina nakon što je napisana, budući da su njene poruke itekako kritika i jugoslavenskog sistema. Međutim, za razliku od ostalih kritika, ova je u suštini marksistička.
Djelo Izdana revolucija u svakom slučaju preporučamo za čitanje svakome tko želi kritički misliti i tko želi nešto naučiti o razdoblju SSSR-a u kojem su uvelike postavljeni temelji za daljnji razvoj internacionalnog socijalizma 20. stoljeća.
Koliko je ova tema aktualna za radnički pokret i koliko je u Jugoslaviji ona bila subverzivna svjedoči i direktno ograđivanje glavnog urednika Predraga Vranickog koji je konstatirao kako je Trocki svakako intelektualac vrijedan pažnje, ali da tadašnjem sistemu nije potrebna nikakva politička revolucija, niti nova partija, jer postoji samoupravljanje.
Svjedoci smo što se događalo kasnije.
Radnička borba
Knjiga: Trocki – Izdana revolucija (PDF, 11 MB)
Lav Trocki: „Izdana revolucija“,
22 siječnja, 2016 at 19:22
Lagano ironičan naslov. 😀
Nego, kad krećete sa osnivanjem Radničke partije Hrvatske? 😉