Donosimo tekst napisan na temelju prvog dijela knjige Nova ekonomika davno zaboravljenog marksističkog ekonomista Jevgenija Preobraženskog (1886.-1937.). Poput mnogih boljševika ni Preobraženski nije mogao izbjeći smrt na koju ga je osudio staljinistički aparat pod vodstvom samog Staljina. 

Tekst prikazuje teorijsku analizu Preobraženskog radi razumijevanja ispravne metode analize sovjetske privrede u razdoblju neposredno nakon Lenjinove smrti. Iako se uz ovog autora poglavito veže zakon prvobitne socijalističke akumulacije, tekst se, kako i sam naslov govori, time ne bavi. Njegova se glavna pretpostavka odnosi na opis stanja u kojem se nalazio SSSR. Za Preobraženskog to nipošto nije bio socijalizam niti je ikad mogao biti u jednoj nerazvijenoj zemlji. On je to razdoblje prihvaćao kao prijelazno razdoblje između kapitalizma i socijalizma, što je bilo točno. Ova mu je pretpostavka omogućila da ne upadne u razne komplikacije i proturječnosti u koje su upadali kasniji ekonomisti, ali i tadašnji vulgarizatori marksističke ekonomije. Većina je njih uzimala za pretpostavku da je socijalizam ekonomski sistem SSSR-a. Može se reći da bi kasnija marksistička ekonomska misao zasigurno bila pošteđena od tolikog vulgariziranja da su se uvažavala djela i doprinosi Preobraženskog.  Pročitaj detaljnije

Svim radnicima, nezaposlenima, studentima i umirovljenicima čestitamo borbeni Prvi maj! Donosimo prigodni tekst letka koji je dijeljen na sindikalnom prosvjedu u Zagrebu. Pročitaj detaljnije

Prenosimo prijevode nekih od pozdravnih poruka europskih sindikata i organizacija Drugoj sindikalnoj konferenciji održanoj 03. i 04. ožujka u Zagrebu. Pročitaj detaljnije

Uvod urednikâ Četvrte internacionale

Drug Trocki nikad  nije vidio ovaj članak u pisanom obliku. Izdiktirao ga je u diktafon, prema svom običaju, dijelom samo kao natuknice za daljnju razradu. Odlomci su trebali biti dodani i čitav bi tekst u značajnoj mjeri bio revidiran, neki paragrafi potpuno izbačeni, drugi premješteni na druge dijelove rukopisa i tako dalje. Jer, suprotno popularnom mitu i unatoč njegovom golemom stvaralaštvu, Trocki nije pisao s lakoćom. Dakle, ono što slijedi doslovan je prijevod transkripcije Trockijevog zapisa koji je preveo njegov ruski stenograf. Unatoč nedovršenom obliku, ovaj članak spada među najvažnije doprinose Trockoga. Preciznije i oštrije nego na drugim mjestima, Trocki je ovdje ustanovio povijesni zakon da je fašizam uspješan tek nakon radikalizacije masa i nakon neuspjeha proleterske avangarde  da radikalizirane mase vodi osvajanju vlasti. Duboka važnost ovog koncepta, posebice za radnike SAD-a, bit će jasna svakom ozbiljnom čitatelju. Pročitaj detaljnije

Čitalac je, vjerojatno, opazio da Kautsky u gore navedenom citatu iz njegove brošure govori o atentatu na opće izborno pravo (nazivajući ga — u zagradi rečeno – dubokim izvorom snažnog moralnog autoriteta, dok Engels isto povodom Pariške komune i isto povodom pitanja diktature govori o autoritetu naoružanog naroda protiv buržoazije; interesantno je usporediti gledanje filistra i revolucionara na „autoritet“ …) Pročitaj detaljnije

Donosimo tri poglavlja iz Lenjinova djela Proleterska revolucija i renegat Kautsky (Naprijed, Zagreb, 1973.) koja će biti objavljena u dva dijela. 

Lenjin je napisao ovo kraće djelo u listopadu i studenom 1918. kao odgovor na Kautskyevu Diktaturu proletarijata. Djelo karakterizira strogi antiboljševizam, a ne pokušaj marksističke analize tog možda i najznačajnijeg pitanja radničkog pokreta. Kautsky je vjerojatno najveće razočaranje međunarodnog radničkog pokreta s početka 20. stoljeća. Bio je vodeća ličnost Druge internacionale i jedan od prvih marksista koji je uopće smatrao da je revolucija u Rusiji itekako moguća. Uopće, ruski marksisti pozdravljali su ga kao svojega te su njegova djela imala velik utjecaj u Rusiji. Baš je zato njegova preobrazba u socijal-reformatora i njegova menjševička pozicija (svjesna ili nesvjesna) neugodan primjer izdaje ortodoksnog marksizma. Pročitaj detaljnije

Oktobarski ustanak i sovjetska „legalnost“

U septembru Lenjin piše kako je nužno da se „prema ustanku odnosimo marksistički“, a to znači kao prema „umijeću“. Drugim riječima, treba u potpunosti pripremiti teren za uspjeh ustanka: organizirati štab ustaničkih odreda, rasporediti snage, prebaciti odane pukove na najvažnije točke, uhapsiti generalni štab i vladu itd. Dakle, Lenjin dva mjeseca ranije opisuje upravo ono što će se i stvarno dogoditi. Lenjinova je intervencija podrazumijevala pripremu i provođenje ustanka i to partijskim putem i u ime partije što će onda blagosloviti nadolazeći kongres sovjeta. No Centralni komitet nije prihvatio taj prijedlog. Pročitaj detaljnije

Radnička borba je ove godine sudjelovala na zasjedanju Internacionalnog komiteta Četvrte internacionale koji se održavao u Amsterdamu od 09.03. do 13.03.2013. godine. Radnička borba je sudjelovala kao stalni promatrač, status koji ima od 2011. godine. Takav status omogućuje prisustvovanje svim zasjedanjima Četvrte internacionale kao i pravo na savjetodavan glas u pitanjima glasanja.

Na sastanku su prisustvovale mnoge organizacije odnosno sekcije Četvrte internacionale iz cijelog svijeta kao i mnogobrojni gosti odnosno stalni promatrači. Pročitaj detaljnije

 Borba protiv rata i obranaštva

Obaranje carizma u februaru 1917. značilo je više stvari. Ako se februarska revolucija gledala sama po sebi, značila je korak bliže „buržoasko-republikanskom“ uređenju. Ali, ako se prošla revolucija gledala u okviru kretanja stvari prema naprijed, prema njihovom razvoju, dakle prema Oktobru, značila je korak bliže socijalističkoj revoluciji. No sitnoburžoaske revolucionarne partije, pojašnjava Trocki, nisu prihvatile ni jedno ni drugo gledište, nego su izabrale neku čudnovatu sredinu. „Izgradile su ideologiju revolucionarnog obranaštva“. Isključile su vladavinu ove ili one klase, a priklonile se obrani „demokracije“ i „revolucije“. Pročitaj detaljnije

Donosimo tekst Trocki – „Pouke Oktobra“ koji je pisan na temelju istoimenog djela Trockog. Tekst će zbog lakšeg i preglednijeg čitanja biti podijeljen u tri dijela koji će se potom objavljivati na stranici. U prvom dijelu Trocki pojašnjava zbog čega je nužno proučavati iskustva kako i same Oktobarske revolucije tako i onih događaja koji su joj prethodili. Također, analizira kakav je utjecaj na daljnju partijsku politiku imao povratak Lenjina u Petrograd. Prikazujući odnos glavnih članova partije prema marksizmu, Trocki navodi kako je njegova formula „demokratska diktatura proletarijata i seljaštva“ bila pogrešno shvaćena. Određeni je dio boljševika stajao na pozicijama koje su prijetile upropastiti socijalističku revoluciju. Pročitaj detaljnije