Jedno od temeljnih polazišta analiza i politike Radničke borbe jest činjenica da svaka vlada u postojećem društvu u krajnjoj liniji nije ništa drugo nego pomoćnik i najprisniji suradnik vladajuće kapitalističke klase . Općenitije govoreći, čitava institucija države je organ ugnjetavanja radnika. Od nje se stoga ne može očekivati da će bez pritiska radnika donositi odluke koje idu u korist potlačenima. Ova tvrdnja se još jednom pokazala kao istinita – u pregovorima oko Zakona o radu Vlada je otvoreno stala na stranu kapitala i izigrala radničke organizacije, odnosno sindikate. Slijedi organiziranje prosvjeda na Markovu trgu, najavila je Ana Knežević, predsjednica SSSH-a. Pročitaj detaljnije

1. HUS- ovi prosvjedi i otvorena pitanja

Prvi organizirani pokušaj izraza nezadovoljstva postojećom ekonomskom situacijom i politikom Vlade, u vidu prosvjedne kampanje Hrvatske udruge sindikata, jasno je ukazao na snažne poteškoće u organiziranju jedinstvenog radničko – studentskog socijalnog fronta. Destruktivne tendencije došle su do izraza u sukobima između rukovodstava različitih sindikalnih središnjica, kao i nedovoljnom zajedničkom zbijanju redova između radnika i studenata, u trenucima u kojima je to bilo moguće. Pročitaj detaljnije

Piše: prof.dr. Catherine Samary

Od kraja devedesetih, pa sve do 2008., prevladavajuća shvaćanja, te većina analiza povezanih s Istočnom Europom, slavila su „priču o uspjehu“. Ovo je gledište kako ilustrirano, tako i pojačano ulaskom deset zemalja iz ove regije u Europsku uniju tijekom 2004. i 2007. godine. Ubrzani porast stopa rasta (mjeren bruto društvenim proizvodom) nalazio se u oštrom kontrastu spram slabih prosjeka zabilježenih u Zapadnoj Europi, što je bilo opisano kao „dostizanje“ (vjerojatno shvaćeno u smislu životnog standarda). Vjerovati u to znači biti nesvjestan činjenice da BDP nije indikator blagostanja, te da je „velika kapitalistička transformacija“ Istočne Europe tijekom prošlog desetljeća bila obilježena visokom razinom duga i financijske ovisnosti o zapadnoeuropskim bankama koja je bez presedana još od razdoblja dekolonizacije… Pročitaj detaljnije

Cilj ovoga teksta će biti skiciranje ekonomskih reformi i kretanja u Venezueli u periodu vladavine pokreta pod vodstvom H. Chaveza. Pri tome nećemo ulaziti u kritičku analizu složenog procesa poznatog pod nazivom Bolivarska revolucija, niti u ocjenu političke prakse Chaveza i njegovog pokreta, već ćemo naprosto nastojati pokazati na koji način prikladna ekonomska politika koja uključuje racionalnu strategiju razvoja može pozitivno utjecati na rast i razvoj ekonomije i poboljšanje položaja stanovništva. Svjesni smo da je pozicija Venezuele drugačija nego ona Hrvatske, te da se u tome smislu iskustva Venezuele ne mogu naprosto pasivno kopirati. Međutim, temeljna logika reformi koje su primijenjene u slučaju Venezuele može se također primijeniti i u slučaju Hrvatske, te je sasvim opravdano vjerovati da bi i tada došlo do pozitivnih učinaka – zaustavljanja propadanja proizvodnje, smanjenja nezaposlenosti i siromaštva, povećanja BDP-a itd. Štoviše, smatramo da neke od mjera u duhu Chavezovih reformi predstavljaju prvi i nužan korak u izvlačenju zemlje iz postojeće nepodnošljive situacije, te stoga spadaju u spektar neposrednih mjera za koje se zalažemo. Pročitaj detaljnije

Blokade fakulteta širom Hrvatske u ukupnom trajanju od mjesec dana, započele preuzimanjem Filozofskog fakulteta u Zagrebu, nesumnjivo predstavljaju za sada najvišu točku razvoja i artikulacije socijalnog pokreta u Hrvatskoj. Značaj ovih događaja ne proizlazi samo iz dosljednog isticanja temeljnog zahtjeva studenata za besplatnim školstvom, već i iz raširene upotrebe metode blokade i shvaćanja da je  jedino na taj način moguće voditi učinkovitu borbu za ostvarenje navedenog cilja. U borbi za ostvarenje besplatnog školstva kolegice i kolege su na dvadesetak fakulteta pokazale neviđenu energiju, požrtvovnost i, kada je to bilo potrebno, hrabrost u sukobima s upravom i studentskim birokratima. Oni su time pokazali svim potlačenim skupinama, prvenstveno radnicima, na koji način i kojim metodama se treba izboriti za svoja prava. Iskustva stečena u ovim događajima bit će dragocjena u daljnjem razvoju klasne borbe. Pročitaj detaljnije