Razgovarali smo s predsjednikom Nezavisnog sindikata Brodosplit Zvonkom Šegvićem. Pročitaj detaljnije

Razgovor Radničke borbe s radnicima drvne industrije Vrhovine u stečaju, te zamjenikom načelnika općine Vrhovine i članom Odbora vjerovnika Miroslavom Mašićem, aktivno uključenim u cijeli slučaj, suočenima s prijetnjom konačnog gašenja proizvodnje i iseljavanja strojeva.   Pročitaj detaljnije

RB: Možete li nam se za početak ukratko predstaviti i reći nešto o svom djelovanju u škveru?

Petar Hajdić : Inženjer sam elektronike. Plovio sam kao oficir elektronike  i električar na domaćim i stranim brodovima, a od 1988. godine radim u Brodogradilištu  Split gdje sam od električara napredovao do inženjera u pogonu, kontrolora kvalitete, poslovođe, kako je već zahtijevala potreba posla, da bih danas bio referent službe nabave i njezin sindikalni povjerenik. Pročitaj detaljnije

Praonica Plat je osnovana 1987. godine u Dubrovniku pri hotelu Plat, a radila je sve do 1991. Nakon završetka rata biva privatizirana i predana većinskim dijelom donedavnim vlasnicima među kojima se ističu Ivo Zec i Pero Srijemsi. U sezoni je praonica Plat, prema riječima radnika, uvijek odlično poslovala i radila punom parom, ali radnicima se ipak prijetilo otkazima, te su morali raditi u neljudskim uvjetima. Da stvar bude zanimljivija, jedan od većinskih vlasnika je osnovao svoj vlastiti obrt, naravno u toj branši, a radnici smatraju kako postoji velika mogućnost da je upravo praonici Plat vlasnik oduzimao velik dio posla kako bi svojoj vlastitoj praonici priskrbio što više klijenata. Prije 2 godine ovaj pogon kupuje poduzeće Labud d.o.o. i ostavlja istu upravu kao onu koja je preuzela praonicu u vrijeme privatizacije. Nakon samoubojstva Ive Zeca iz neutvrđenih razloga prije 8-9 mjeseci praonicu Plat je preuzeo slovenski biznismen Igor Tomazin. Trenutno je u praonici Plat 15-tak stalno zaposlenih radnika, a u jeku turističke sezone primaju još 15 sezonskih radnika. Praonica Plat obavlja poslove kao što su pranje i glačanje rublja, posteljine i ostalih stvari velikom broju hotela i restorana na dubrovačkom području (Plat, Astarea, Cavtat, Albatros, Epidaurus, Croatia, Argentina, Osmine, Mline…). Postoje brojni primjeri nepravilnosti i kršenja radničkih prava u praonici Plat. Pročitaj detaljnije

Radnička borba : Dakle, radnici Dalmacijavina su ponovno početkom tjedna ušli u štrajk…

Lukica Bucat : Da, to nam je trinaesti štrajk u zadnje dvije godine. Razlog je naravno vezan uz Zakon o radu. Po Zakonu o radu može se štrajkati iz dva razloga : neisplata plaća i nepotpisivanje kolektivnog ugovora. Mi smo prvenstveno pokrenuli štrajk iz prvog razloga, a usto smo tražili i sve ono drugo – smjenu uprave, privatizaciju Dalmacijavina, ulaganje u Dalmacijavino… Samo, naravno u tome nismo uspjeli. Očito je da sindikat u Hrvatskoj nije toliko snažan da može barem preko središnjica nešto značajnije promijeniti. Vidjeli ste i kako je išlo sa prikupljanjem glasova za referendum, pa kako je to, je li, završilo. Završilo je trgovinom i to je ono što je najžalosnije. Pročitaj detaljnije

Moj zaključak nakon 8 godina radnog iskustva je da ne postoji poslodavac koji će svoje radnike staviti na prvo mjesto ili barem na mjesto koje im pripada zajedno sa svim pravima koje imaju kao ljudi i kao radnici, a koje im država ujedno zakonom garantira, ali ne provodi i ne osigurava provođenje. Razlog je velikim dijelom što se država i poslodavci okreću jedino profitu, što je imperativ današnjeg kapitalističkog uređenja i sustava u kojem živimo. I to treba mijenjati. Treba mijenjati sustav i društvo. U ovome društvu kakvog danas imamo, radnik nikad neće prestati biti rob i žrtva, iskorištena roba. Sve više postajem toga svjesna i kada pomislim da ću to morati biti još 37 godina, te da ću na kraju svog životnog vijeka možda morati kopati po kontejnerima i/ili liječiti dijelove tijela čije sam zdravlje darovala poslodavcu svojim iscrpljujućim radom, a čijim rezultatom (novcem) on sada vozi novi Audi, ide na krstarenje svijetom…Želim čvrsto i odlučno reći; E, NEĆEŠ! Pročitaj detaljnije

Modna kuća ‘Uzor’ desetljećima je bila respektabilno poduzeće koje je poslovalo s dobiti, bilo je prepoznatljivo po kvaliteti i imalo 750 zaposlenih. Tih nekoliko desetljeća je trajalo do devedesetih godina i “ekonomske politike” HDZ-a. Danas je situacija sljedeća – radnica ima 112 i pritom ne primaju plaću mjesecima.  Problemi su im započeli u ožujku 2009.godine kad im je plaća od 2500 kuna (sedam do osam puta manja od one saborskog zastupnika, a sedamdeset do osamdeset puta manja od predsjednika uprave telekomunikacijske kompanije) kasnila i po 20 dana. Nije dovoljno što su prije dobivale plaću petnaestog u mjesecu, te time zapravo kreditirale poduzeće, nego im je i ta mizerna plaća kasnila. Pročitaj detaljnije

Ustrajne i hrabre radnice  poduzeća Kamenskog koje je u stečaju, čija borba za isplate plaća traje već sedam mjeseci, u utorak  su prosvjedovale pred Trgovačkim sudom u Zagrebu. Naime, toga dana u 10 h ujutro je počela skupština vjerovnika tog poduzeća,  u koje su ubrajaju i radnici. Sud je utvrdio da  ukupna potraživanja vjerovnika iznose 70 milijuna kuna od čega radnicama za isplatu dugovanja (izostale plaće) pripada više od pola, dakle 40 milijuna kuna. Pročitaj detaljnije

U izdanju tjednika Globus od 29.10.2010. između ostalih tekstova nalazi se i članak kojega potpisuje Ante Milković. Njegov puni naslov glasi Sindikalni plan za spas brodogradilišta- Dajte škverove nama radnicima(i to uz 25 milijardi kuna). Autor je navedenim člankom pokazao potpuno ekonomsko nepoznavanje činjenica i stanja stvari, te je dokazao kako je (ne)svjesni apologet trenutno vladajuće (iako krizom uzdrmane) škole ekonomske misli. Naravno, očigledno nepoznavanje ekonomske problematike ovoga novinara, kao uostalom ni mnoge druge, ne sprečava da misli kako ovu disciplinu ima u malom prstu. Nadalje, članak jasno pokazuje koji pristup koristi ovaj autor, a koji je omalovažavajući, posprdni i očigledno pristran. Ovakvim člancima koji izlaze u najčitanijim časopisima mediji oblikuju javno mnijenje, pogotovo kod ljudi koji previše ne razmišljaju; nastojeći pritom usmjeriti nezaposlene protiv zaposlenih radnika, radnike protiv umirovljenika i studenata, radnike privatnog sektora protiv radnika državnog sektora…Najpopularnije metode ovih nadri-novinara su ukazivanje na tobožnju neostvarivost zahtjeva, na to kako se uslijed stanja u zemlji svi moramo žrtvovati (osim vladajuće klase), na to što od nas očekuje EU (odnosno krupni kapital koji u svom interesu kontrolira EU) itd. Pročitaj detaljnije

RB : U medijskom prostoru se u posljednje vrijeme dosta govorilo o borbi radnica Kamenskog koja je kulminirala štrajkom u srijedu. Možete li nam reći koliko dugo radite u Kamenskom i kako bi opisali kratku povijest ovog poduzeća? Pročitaj detaljnije