Članak Još jednom : Sovjetski Savez i njegova obrana Trocki je napisao  kao odgovor na protu-izvještaj Četvrta internacionala i ruska kontrarevolucija, koji je na drugom kongresu Internacionalističke radničke partije (Parti ouvrier internationaliste), održanom u studenom 1937., podnio njen vođa Yvan Craipeau. Zanemarivši marksističku sociologiju, Craipeau je zaključio da je staljinistička birokracija eksploatatorska klasa pa u slučaju rata nije potrebno razlikovati Sovjetski Savez od imperijalističkih zemalja. Trocki prvo, dopuštajući da je birokracija zaista klasa, pokazuje da se to novo ”klasno” društvo bez sumnje mora podržati u sukobu s drugim klasnim društvima jer im je superiorno; njihovoj ekonomskoj stagnaciji i propadanju suprotstavlja izvanredan rast proizvodnih snaga na temelju nacionaliziranog vlasništva i planske ekonomije. U nastavku objašnjava zašto birokracija nije klasa i zašto je u Sovjetskom Savezu potrebna politička, a ne društvena revolucija te na brojnim primjerima ruši Craipeauov sociološki okvir izrađen antidijalektičkom metodom. Na kraju, Trocki sažima smisao obrane Sovjetskog Saveza riječima: ”Staljin srušen od radnika – to je velik korak prema socijalizmu. Staljin pregažen od imperijalista – to je pobjednička kontrarevolucija.”

Donosimo tri kraća teksta iz knjige Lava Trockog, Izdana revolucija, sljedećih podnaslova: Državni kapitalizam, Je li birokracija vladajuća klasa? i Povijest još nije dala povijesni sud značaja SSSR-a. U prvom tekstu Trocki progovara o optužbama da je sustav u SSSR-u, u to vrijeme (sredina 1930.-ih), bio državni kapitalizam. Objašnjava što je to zapravo državni kapitalizam, a što etatizam te zašto u SSSR-u ne može biti govora o državnom kapitalizmu.

Drugi tekst je usko povezan s prvim i također odbacuje tadašnje optužbe, samo se ovaj put one svode na pitanje koje i sam naslov navodi. Trocki objašnjava po čemu se sve birokracija u SSSR-u razlikuje od birokracije kapitalističkih zemalja, ali i po čemu su slične. Konačno pojašnjava zašto sovjetska birokracija ipak nije klasa te koja je njena uloga u daljnjem tijeku ruske revolucije.

Konačno, treći tekst sadrži promišljanja Trockog o sudbini SSSR-a u slučaju političke revolucije proletarijata i u slučaju buržoaske kontrarevolucije. Također, ovdje Trocki navodi svoju metodu analize glavnih historijskih događaja, baš poput ruske revolucije. Read the full story

Koji put ćete slijediti?

Prvi put otvoren za vas će biti da prihvatite kako je iznad svega važno u današnjoj situaciji u svijetu održati potpuno monolitne odnose jedinstva s politikama i ideologijom ruske KP. Sigurno postoje članovi među vama koji će predložiti takav smjer…Sigurno će biti predložen i drugi put, koji se u suštini sastoji od povlačenja u Jugoslaviju, odbijanja napada i eventualnog nasilja i provokacija Kominform-a i njegovih agenata, te pokušaja ‘izgradnje socijalizama’ u vašoj zemlji, dok će se zaključivati trgovinski odnosi sa silama kako Istočne Europe, tako i sa silama imperijalističkog Zapada. Nećemo skrivati od vas, Drugovi, da mi smatramo drug put jednako pogubnim kao i prvi put. Konačno, preostaje treći put, najteži, onaj koji je prepun prepreka: izvorni komunističku put za jugoslavensku partiju i proletarijat. Ovaj put je put povratka lenjinističkoj koncepciji socijalističke revolucije, povratak svjetskoj strategiji klasne borbe…,(osnivanja organa) u kojima će svi radnici imati pravo izraziti svoje mišljenje i svoje kritike bez premišljanja i bez straha od odmazde. Pravo radnika na organiziranje ostalih radničkih partija mora biti položeno kao temelj… Read the full story