Sindikalna konferencija Radnički otpor uništavanju poduzeća po svojim je rezultatima i više nego ispunila očekivanja organizatora. Prije svega, na konferenciji su među izlagačima i publikom uvjerljivu većinu činili upravo radnici uključeni u svakodnevne borbe na svojim radnim mjestima. Oni su kroz nešto manje od dva dana prezentirali probleme svojih poduzeća te ulazili u živu i dinamičnu diskusiju koja je probleme pojedinih poduzeća povezivala s pitanjima odnosa u društvu, pozicija kapitala, uloge Vlade i institucija te zahtjevima za promjenom – kako sindikalne scene, tako i stanja u društvu. Diskusija nipošto nije ostala na apstraktnoj razini već je uključivala i prijedloge narednih konkretnih koraka. Nažalost, vrijeme koje je bilo predviđeno uvijek se pokazivalo kao nedovoljno i diskusija se redovito morala prekidati prije svojeg prirodnog kraja. Kao konačni rezultat konferencije uspostavljen je i konsenzus oko toga što naredni koraci moraju biti: usvajanje zajedničke deklaracije, razmjena kontakata i stvaranje mreže za koordiniranje djelatnosti i razmjenu podataka, kao i daljnji  koraci prema stvaranju zajedničkog radničkog pokreta. Read the full story

Zadnjih godina izlazi na površinu preostali dio posljedica prvobitne kapitalističke akumulacije koja je provedena početkom devedesetih u Hrvatskoj. Do prije nekoliko godina, moglo se reći da je ovaj proces uništio većinu poduzeća u raznim industrijama, ali danas se može reći da je uništio gotovo sva poduzeća. Ostale su samo iznimke u vidu krupnog kapitala i onih manjih poduzeća koja ga potpomažu. Poduzeća koja su propala imale su zajednička obilježja što je njihovim radnicima kasnila plaća i po godinu dana, što im nisu bili uplaćivani doprinosi, dok su u isto vrijeme direktori dizali razne kredite, obnavljali vozne parkove te, drugim riječima, izvlačili novac iz poduzeća. Naime, ‘grijeh’ većine poduzeća je što su smještena na atraktivnim lokacijama. Stoga, prvo se treba izmusti što više novaca preko leđa radnika, a potom prodati zemljište. Ujedno se pokazalo, a ova činjenica ne ide u prilog onima koji smatraju da u kapitalizmu kapital nema potporu države i da je ona neka izolirana i pravedna institucija, da su neka poduzeća imala dopuštenje države da ‘kasne’ s uplaćivanjem poreza i doprinosa. Tako je bivši šef porezne uprave priznao kako je Orešar mogao niz godina ne plaćati doprinose i poreze državi, a da to nitko ne osjeti, upravo jer je netko iz vrha vlade to dopustio. Sve ovo uzrokuje da u proračunu nedostaje više milijardi kuna, a u isto vrijeme vlada se zadužuje za približne iznose. Read the full story

Radnička borba : Dakle, radnici Dalmacijavina su ponovno početkom tjedna ušli u štrajk…

Lukica Bucat : Da, to nam je trinaesti štrajk u zadnje dvije godine. Razlog je naravno vezan uz Zakon o radu. Po Zakonu o radu može se štrajkati iz dva razloga : neisplata plaća i nepotpisivanje kolektivnog ugovora. Mi smo prvenstveno pokrenuli štrajk iz prvog razloga, a usto smo tražili i sve ono drugo – smjenu uprave, privatizaciju Dalmacijavina, ulaganje u Dalmacijavino… Samo, naravno u tome nismo uspjeli. Očito je da sindikat u Hrvatskoj nije toliko snažan da može barem preko središnjica nešto značajnije promijeniti. Vidjeli ste i kako je išlo sa prikupljanjem glasova za referendum, pa kako je to, je li, završilo. Završilo je trgovinom i to je ono što je najžalosnije. Read the full story