U hrvatskoj ekonomskoj misli, koja obuhvaća profesore ekonomskih predmeta, razne ekonomske analitičare koje zapošljavaju banke, znanstvenike Ekonomskog instituta, Hrvatske gospodarske komore, „nezavisneˮ ekonomiste itd., prevladava mišljenje da u Hrvatskoj ne postoji onaj pravi – tržišni kapitalizam ili čisti kapitalizam. Ovi ljudi smatraju, a za njima ne zaostaju ni budući ekonomisti s ekonomskih fakulteta kojima su uzori neoklasični ekonomisti i imaju mnogo toga zajedničkoga s našim „nezavisnimˮ ekonomistima, da u Hrvatskoj postoji „klijentelistički”, „koruptivni”, „prljavi”, „paternalistički” itd. kapitalizam. Nesvjesno uzimajući partikularno za cjelokupno ne shvaćaju da hrvatski kapitalizam ne možemo definirati u odnosu na njegove unutarnje značajke poput korupcije, klijentelizma, nedovoljno razvijenog tržišta i sl. Trebaju shvatiti da su to inherentne značajke hrvatskog kapitalizma i da realno stanje možemo definirati jedino ako krenemo od hrvatskog kapitalizma kao perifernog dijela europskog kapitalizma i njihovog međuodnosa. Read the full story

Donosimo tri kraća teksta iz knjige Lava Trockog, Izdana revolucija, sljedećih podnaslova: Državni kapitalizam, Je li birokracija vladajuća klasa? i Povijest još nije dala povijesni sud značaja SSSR-a. U prvom tekstu Trocki progovara o optužbama da je sustav u SSSR-u, u to vrijeme (sredina 1930.-ih), bio državni kapitalizam. Objašnjava što je to zapravo državni kapitalizam, a što etatizam te zašto u SSSR-u ne može biti govora o državnom kapitalizmu.

Drugi tekst je usko povezan s prvim i također odbacuje tadašnje optužbe, samo se ovaj put one svode na pitanje koje i sam naslov navodi. Trocki objašnjava po čemu se sve birokracija u SSSR-u razlikuje od birokracije kapitalističkih zemalja, ali i po čemu su slične. Konačno pojašnjava zašto sovjetska birokracija ipak nije klasa te koja je njena uloga u daljnjem tijeku ruske revolucije.

Konačno, treći tekst sadrži promišljanja Trockog o sudbini SSSR-a u slučaju političke revolucije proletarijata i u slučaju buržoaske kontrarevolucije. Također, ovdje Trocki navodi svoju metodu analize glavnih historijskih događaja, baš poput ruske revolucije. Read the full story

Prošlo je nešto više od deset sati otkad je interventna policija stigla na Brač i okružila kuće čelnih ljudi sindikata te uhitila nekoliko njih. Cilj je omogućiti miran ulaz stečajnom upravitelju u zgradu Jadrankamena kojeg su radnici prošli put, s pravom, izbacili. S pravom jer je taj isti stečajni upravitelj, dodijeljen od strane splitskog trgovačkog suda, upleten u razne malverzacije. Ovakvih činjenica su svjesni itekako radnici Jadrankamena te njihov sindikalni čelnik Tonči Drpić. On je u kućnom pritvoru iz kojeg ne izlazi jer će ga policija uhapsiti. Građani, radnici Uzora i Montera i ostali pridružili su se radnicima Jadrankamen u sukobu s policijom. Read the full story

Zadnjih godina izlazi na površinu preostali dio posljedica prvobitne kapitalističke akumulacije koja je provedena početkom devedesetih u Hrvatskoj. Do prije nekoliko godina, moglo se reći da je ovaj proces uništio većinu poduzeća u raznim industrijama, ali danas se može reći da je uništio gotovo sva poduzeća. Ostale su samo iznimke u vidu krupnog kapitala i onih manjih poduzeća koja ga potpomažu. Poduzeća koja su propala imale su zajednička obilježja što je njihovim radnicima kasnila plaća i po godinu dana, što im nisu bili uplaćivani doprinosi, dok su u isto vrijeme direktori dizali razne kredite, obnavljali vozne parkove te, drugim riječima, izvlačili novac iz poduzeća. Naime, ‘grijeh’ većine poduzeća je što su smještena na atraktivnim lokacijama. Stoga, prvo se treba izmusti što više novaca preko leđa radnika, a potom prodati zemljište. Ujedno se pokazalo, a ova činjenica ne ide u prilog onima koji smatraju da u kapitalizmu kapital nema potporu države i da je ona neka izolirana i pravedna institucija, da su neka poduzeća imala dopuštenje države da ‘kasne’ s uplaćivanjem poreza i doprinosa. Tako je bivši šef porezne uprave priznao kako je Orešar mogao niz godina ne plaćati doprinose i poreze državi, a da to nitko ne osjeti, upravo jer je netko iz vrha vlade to dopustio. Sve ovo uzrokuje da u proračunu nedostaje više milijardi kuna, a u isto vrijeme vlada se zadužuje za približne iznose. Read the full story

U zadnje vrijeme svjedoci smo više radničkih prosvjeda. Radnici su to poduzeća Dalmacijavino, Jadrankamen, Dioki, HT, Adriachem… Povodi za prosvjede su više-manje zajednički; najava uprave da će otpustiti višak radnika, potencijalno zatvaranje poduzeća uslijed nemogućnosti izvršavanja svojih obveza i nedostatka investitora, neuplata doprinosa i konačno neisplata plaće radnicima. Read the full story