Uvod

Rad koji ćemo ovdje predstaviti[i] zanimljiv je iz nekoliko razloga: djelo je to Eugena Varge, mađarskog marksističkog ekonomista koji se ponajviše bavio privrednim ciklusima; u ovom je radu Varga obradio političko-ekonomske temelje američkog imperijalizma u vrijeme kada je on jačao. Upravo taj prijelaz u imperijalističku silu važan je motiv da se objasne njegovi uzroci te njihov utjecaj na vanjsku politiku zemlje i da se pokuša dati prognoza za nadolazeće razdoblje. Konačno, ovaj rad implicira ono što je odavno tvrdnja marksističke političke ekonomije – nacionalnost kapitala je jednostavno odijelo koje on stavlja na sebe s obzirom na razne okolnosti i vremena. Drugim riječima, posljednjih nekoliko stoljeća kapital je u načelu funkcionirao na više-manje isti način, a to „više-manje” podrazumijeva okolnosti zemlje domaćina. Ta se politika sastojala u sljedećem: zemlja bi najprije bila na poljoprivrednom nivou i veliki uvoznik hrane i sirovina, a njena vanjska politika bila bi nenametljiva, u skladu s njenom ekonomskom moći. Zatim bi, s relativnim jačanjem industrije, počela izvoziti sirovine i na taj način ostvarivati suficit u vanjskoj trgovini. Ovo jačanje industrije naravno ne bi bilo moguće bez jedinstvene carinske politike što bi se na vanjskopolitičkom planu ogledalo u zatvaranju zemlje unutar sebe. Selektivini uvoz bio bi jedna od glavnih značajki privrede takve zemlje. Kroz taj proces što ga mlada industrijska zemlja prolazi, ona se pretvara u zemlju dužnika, a što znači da zemlje koje su trenutno jače od nje koriste istu tu okolnost i postaju njeni glavni kreditori i izvoznici. Dolazi do promjene na svjetskom tržištu i sada već industrijski razvijena zemlja naveliko otvara svoje tržište, ali traži još veće otvaranje tržišta drugih zemalja. Ona potom prelazi iz zemlje dužnika u zemlju vjerovnika ili kreditora, a na vanjskopolitičkom planu zahtijeva sve veći udio u na političkoj sceni. Konačno, ona dolazi period u kojem će je prestići druge, danas nerazvijene, zemlje. Ovakav razvoj imali samo prilike uočiti kod Španjolaca i Nizozemaca, iako u manjem i slabijem opsegu, zatim kod Britanaca i, u Vargino vrijeme, kod Amerikanaca. U naše vrijeme ovaj obrazac slijedi i Kina, koja ne samo da je iz zemlje dužnika postala zemlja vjerovnik i da ima aktivnu platnu bilancu nego zahtijeva sve veću političku moć u svijetu. Ovo opet izaziva snažne reakcije SAD-a, Japana i EU. Kao što je uspon SAD-a o kome piše Varga izazvao snažne reakcije tadašnje Zapadne Europe i Japana. Read the full story

Prenosimo govor Erica Toussainta održan na omladinskom festivalu SYRIZA-e u Ateni 6.10.2012. Uz Erica Toussainta, predsjednika Komisije za otpis duga Trećeg svijeta i člana Internacionalnog komiteta Četvrte internacionale, pred više od 3.000 ljudi govorili su Marisa Matias – članica Lijevog bloka iz Portugala, Lisardo Fernandez – sindikalni vođa asturijskih rudara, te Alexis Tsipras – predsjednik SYRIZA-e.

Živimo u jednoj od najgorih kriza svjetskog kapitalističkog sistema. No, kapitalizam neće umrijeti prirodnom smrću, neće umrijeti u krevetu. Krize su dio metabolizma samog kapitalizma. Samo svjesne akcije narodâ mogu uništiti i nadići kapitalizam da bi nas odvele prema demokratskom socijalizmu.

Grčki narod je trenutno u epicentru kapitalističke krize i način na koji se mobilizira, u okviru mobilizacije i na europskoj razini, moći će dati odgovor na tu kapitalističku krizu i rješenje na internacionalnom nivou. Vi ste u epicentru krize i rješenja krize. Read the full story

Prijedlog za razrješavanje krize u ”Jadrankamenu”

”Jadrankamen” je društvo utemeljeno na zdravim osnovama, a u sadašnju situaciju i stečaj dovela ga je isključivo nesposobnost i pohlepa vlasničkih i rukovodnih struktura.

Iz ”Jadrankamena” se od početka privatizacije izvlači kapital u sprezi vlasnika i uprava. Vlasnik je svoje zahtjeve usmjeravao na Uprave, a Uprave su imale„ovlaštenika”medu neposrednim rukovoditeljima proizvodnje, pa čak i medu čelnicima lokalne samouprave, a sve u cilju izvlačenja novca iz društva i osobnoga bogaćenja pojedinaca. Read the full story

Što mora uključivati revolucionarni program?

Spomenuli smo kako u vremenima relativne stabilnosti kapitalizma revolucionarni program može oko sebe okupiti manji dio radničke klase. No što bi sve podrazumijevao potpuni revolucionarni program? Da bi nastavili govoriti o revolucionarnoj organizaciji prvo moramo odgovoriti na to pitanje. Zasigurno se ne može raditi samo o zahtjevu za napuštanjem kapitalizma. Read the full story

U nizu Vladinih poteza prikrivanja uistinu katastrofalnog stanja u gospodarstvu uvodi se dugo najavljivana i proteklih mjeseci medijski popraćena izmjena Kaznenog zakona koja bi radnike trebala štiti  od neisplate plaće. Nešto što je svakako trebalo biti odavno implementirano u zaštitu prava radnika – zakon koji će kazneno goniti odgovornog poslodavca, ukoliko se usudi na takvu “drskost”. Ministar pravosuđa Bošnjaković je pojasnio da se u prvom prijedlogu predviđalo da će neisplata dvije plaće biti kazneno djelo, ali je to u konačnici promijenjeno tako da neisplata i samo jedne plaće ili pak dijela plaće predstavlja kazneno djelo. Takav prijedlog izmjena Kaznenog zakona bi se trebao naći u Saboru, kako bi se glasalo o njegovu usvajanju. Ova verzija zakona međutim  nema nikakav realan značaj, te je za radnike i zaštitu njihovih interesa u potpunosti nezadovoljavajuća. Read the full story

Referendum kojim će narod prihvatiti ili odbaciti pristup Europskoj uniji biti će uskoro organiziran.

Smatramo kako politika Europske komisije ima samo jedan cilj: uvesti neoliberalizam u društvo, te time podrediti ekonomiju slabije razvijenih područja interesima europskog kapitala na štetu većine društva. Istovremeno, ista ta većina neće imati realnog utjecaja na donošenje odluka, kao što uostalom nije imala ni po pitanju pridruživanja EU. Te odluke ionako neće biti donošene u interesu većine, već u interesu potreba korporacija od strane europskih birokrata – iza zatvorenih vrata. Read the full story

Razgovor Radničke borbe s radnicima drvne industrije Vrhovine u stečaju, te zamjenikom načelnika općine Vrhovine i članom Odbora vjerovnika Miroslavom Mašićem, aktivno uključenim u cijeli slučaj, suočenima s prijetnjom konačnog gašenja proizvodnje i iseljavanja strojeva.   Read the full story

Samo prije dvije godine švicarski franak imao je vrijednost 4.4 kune, da bi ovih dana njegova vrijednost iznosila 6.74 kune. Gotovo 30 milijardi kuna kredita hrvatskih građana je vezano uz tu valutu, a tu se radi u stambenim (oko 42%), te automobilskim kreditima (47%).  Da bi se pronašlo rješenje treba detektirati problem. Ovdje se može reći da je problem jačanje švicarskog franka u odnosu na kunu, međutim time se ne ulazi u pravu bit problema. Treba se upitati kako je došlo do tog jačanja, zašto se jačanje manifestiralo baš na taj način, kakav je odnos jačanja švicarskog franka i svjetskog gospodarstva, kolika je uloga svjetske financijske krize u svemu ovome, kakva je uloga banaka u toj krizi, pa prema tome i kakva je njihova uloga u divljanju određenih valuta. Neodgodivo je rješenje nacionalizacija banaka, njihovo povezivanje u jedinstvenu centralnu banku,te stavljanje istih pod kontrolu naroda sukladno planu za razvoj društva, kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu.  Read the full story

Jeyakumar Devaraj i 29 drugih članova Socijalističke Partije Malezije uhićeno je u Penangu pod optužbom da su htjeli oživjeti Komunističku partiju i voditi rat protiv kralja. To su iznimno teške optužbe iako sasvim bez dokaza. Aktivisti su uhićeni nakon što su u okviru pokreta za održavanje poštenih i slobodnih izbora dijelili letke sa zahtjevom za ostavkom vlade. Izvanredni zakon dopušta njihovo pritvaranje i zadržavanje u izuzetno teškim uvjetima i do 60 dana, bez potrebe za podnošenjem tužbe protiv njih. Širom svijeta se organiziraju protesti protiv njihovog pritvaranja. Prenosimo tekst koji je Jeyakumar Devaraj napisao u zatvoru. Read the full story

Ova rezolucija je usvojena na sastanku organizacija antikapitalističke ljevice, u Londonu 11. i 12. lipnja, na poziv SWP-a (Socijalistička radnička partija; Velika Britanija) i NPA (Nova antikapitalistička partija; Francuska). Konferencija je bila koncipirana kao nastavak prijašnjih konferencija u Parizu, lipnja 2008., prosinca 2009., svibnja 2010. i prosinca 2010. Jedan od potpisnika ove rezolucije je Radnička borba.  Read the full story