Sadržaj izlaganja predstavnika Radničke borbe održanog na međunarodnoj konferenciji Mišljenje revolucije nakon izdane revolucije u Radničkom domu u Zagrebu u subotu 16. lipnja.

Uvod

Kako u Hrvatskoj, tako i na svjetskoj razini, trenutni je period okarakteriziran oštrijim izbijanjem društvenih proturječnosti, u kojima se jasno ocrtavaju osnovna obilježja kapitalističkog sistema – stvaranje i održavanje profita kao njegova temeljna logika ostvarena na eksploataciji radništva, težnja kapitala za podčinjavanjem svih aspekata društvenog života i potpunom kontrolom nad resursima, te ovisnost političkih struktura o interesu vladajuće klase. Globalna financijska i ekonomska kriza, kao i njezino prožimanje sa specifičnim tendencijama ekonomskih kretanja gospodarstava kao što je npr. hrvatsko, predstavlja naravno važan i neizostavan moment u razumijevanju ovakvog razvoja stvari. Zajedno s napadima kapitala (smanjivanje plaća, otpuštanja, pritisci u cilju promjene zakona o radu i socijalnog zakonodavstva …) u čijoj službi vlade, formalno različitih, no suštinski istih političkih predznaka, provode udare na socijalni standard i radnička prava u vidu tzv. mjera štednje, započeo se organizirati i otpor većine – radnika, nezaposlenih i studenata. Read the full story

Principi historijskog materijalizma

Postavljanje temelja koncepcije historijskog materijalizma započeto je od strane Marxa i Engelsa u periodu njihovog oštrog odvajanja od mladohegelovske škole. Radikalni obrat, u kojemu je filozofija samosvijesti, koja je duhovnu kritiku promatrala kao temelj razvoja cjelokupnog društva, zamijenjena postavljanjem povijesnog kretanja na osnovicu načina proizvodnje, dogodio se kod Engelsa u svom oštrom obliku nešto ranije nego kod Marxa. Engelsa je boravak u tada najrazvijenijoj industrijskoj zemlji, Engleskoj, upoznao sa ogromnim socijalnim razlikama, te oštrom klasnom borbom u njezinim različitim ekonomskim, socijalnim i političkim manifestacijama, kao i ogromnim utjecajem ekonomskih zbivanja na čitav društveni život. Engels je tada u vrlo jasnim crtama u društveno-ekonomskoj areni shvatio industrijsku radničku klasu kao materijalnu snagu čije su težnje usmjerene protiv principa društva u kojemu se razvija, odnosno koja u sebi utjelovljuje negaciju kapitalističkog načina proizvodnje. Engels je u tom periodu snažno utjecao na Marxa. No, upravo će Marx nešto kasnije, kao što je to vrlo skromno mnogo kasnije priznao Engels u predgovoru Manifestu komunističke partije, igrati primarnu ulogu u postavljanju historijskog materijalizma na čvrste temelje i povezivanju temeljnih teza u zaokruženu cjelinu. Intenzivan rad na izgradnji historijsko-materijalističke interpretacije povijesnog kretanja bio je svojstven prvenstveno ranijem periodu Marxovog i Engelsovog stvaralaštva. Kasnije će se oboje posvetiti uglavnom političkom radu, te podrobnoj analizi samog kapitalističkog načina proizvodnje. Međutim, historijski materijalizam će u potpunosti prožimati sva njihova dijela, a Engels će se kasnije u više navrata vraćati objašnjavanju njegovih temeljnih principa, kako u svojim radovima, tako i u nizu pisama prijateljima i suradnicima. Read the full story

Što mora uključivati revolucionarni program?

Spomenuli smo kako u vremenima relativne stabilnosti kapitalizma revolucionarni program može oko sebe okupiti manji dio radničke klase. No što bi sve podrazumijevao potpuni revolucionarni program? Da bi nastavili govoriti o revolucionarnoj organizaciji prvo moramo odgovoriti na to pitanje. Zasigurno se ne može raditi samo o zahtjevu za napuštanjem kapitalizma. Read the full story