Postoji jednostavno pravilo kako odrediti važnost nekog političkog pokreta. Što su njegovi neprijatelji složniji u njegovoj osudi, moralizatorskom zgražanju, uvredama, niskim podmetanjima, falsificiranjima i klevetama – to je on značajniji i po njih opasniji. Štoviše, stvar je to ozbiljnija što su u pozadini ovog jednoglasja snažniji tonovi koji pozivaju na pravdu, mir i nenasilje; a oni, kako je već običaj, dolaze od onih koji stvaraju nepravdu, ratove i sve oblike nasilja. Ako i ne bismo poznavali klasni i socijalni značaj ustanka u BIH karikaturalne reakcije poznatih aktera bile bi sasvim dovoljne da nas uvjere kako je on najvažniji događaj na ovim prostorima u proteklih dvadesetak godina. Lanac je ponovno pukao na svojoj najslabijoj karici, prikovani div se oslobodio, a panika je zavladala na svim razinama u Federaciji i Republici Srpskoj. Čak niti inače očigledan politički kretenizam elita u Zagrebu i Beogradu nije ih mogao zaustaviti da odmah uvide što sve ovo može značiti za njihove fotelje i profite. Milanovićev trk do Mostara, kako bi tamo s nacionalistima lio suze nad zgarištima utvrda narodnih neprijatelja, predstavlja vjerojatno najodlučniji čin u njegovoj  karijeri. Nije trebalo dugo čekati da oko glave netom uspravljenog diva počne zujati roj muha i raznolike sitne gamadi identičnih prehrambenih navika.  Jedan dio njihove sorte ima stanište u Hrvatskoj, a čini je liberalna malograđanska kaljuža (u čijem plićaku si jedni drugima tepaju kako su neki “lijevo”, a neki “desno”); mediokriteti i filistri čiju žutu zastavu pronosi vojska komentatora i analitičara u čije su redove uključene i takve suverene intelektualne veličine kao što su svakojaki Raspudić – Kuljiš – Butkovići . Što li je to te ljude toliko uzrujalo da se pjene, grče i pljuckaju; u javni prostor prosipaju svoj intelektualni gnoj te se s visoka moralizirajući pozivaju na rezultate svojih naprednih analiza u pobijanju “lijevih zabluda” o BIH ustanku? Kakvi su to argumenti i analize koji oni ponosno nose u svojim rukama da njima rasprše mrak neznanja? Zanimljiva pitanja vrijedna pažnje, naravno ako ćemo uopće biti u stanju da pratimo duboke misaone tokove na kojima plutaju njihove argumentacije. Read the full story

Masovni ustanak u BIH, čiju bazu predstavljaju radnici, nezaposleni i omladina, pokazao je veličanstvenu snagu potlačenih u sukobu s izrabljivačkim sustavom, njegovim psima čuvarima i simbolima moći.  Situacija je u veoma kratkom roku iz prosvjeda prešla gotovo u stanje pred-revolucionarnog vrenja. Kriza koju je stvorio kapitalistički sustav, bahatost i samovolja političke elite i neprekidno gaženje radničkih prava konačno su izazvali snažnu reakciju masa. Oni koji su desetljećima provodili sistematsko nasilje nad radnicima, izazivali krvave ratove i okretali radnike jedne protiv drugih, uništavali živote i budućnost milijuna, a radnička prava gazili zbog svojih profita i zarada svojih saveznika sada dvolično pozivaju na mir, nenasilje i smirivanje situacije. Naravno kada pod svaku cijenu žele spriječiti  bilo kakve promjene i ugrožavanje svojih pozicija. Nasilje koje se svakodnevno provodi nad običnim čovjekom u vidu neoliberalne politike u potpunosti zasjenjuje svako nužno i obrambeno korištenje nasilnih sredstava od strane pobunjenog naroda. Samo ta činjenica je dovoljna da otpuhne sve naivno – pacifističke moralizatorske prigovore ustanku u BIH, iza kojih se skriva želja za očuvanjem postojećeg poretka. Za potlačene u Hrvatskoj, ali i ostatku regije, najvažnije je da što skorije pođu putem koji su pokazali naši drugovi u BIH – protiv vlade, političke elite i tajkuna – svim nužnim sredstvima. Read the full story

Evo nekih statističkih podataka, nakon kojih ćemo navesti i nekoliko tvrdnji vezanih uz državni kapitalizam. To će nam omogućiti daljnju raspravu.

Dakle, u prvih je devet mjeseci 2012.[i], prema podacima iz obrađenih kvartalnih statističkih izvještaja poduzetnika, poslovalo 92.492 poduzetnika, obveznika poreza na dobit, s ukupno 843.534 zaposlenih koji su ostvarili 458,9 milijardi kuna ukupnog prihoda i 433,8 milijardi kuna ukupnih rashoda te je bruto dobit (višak prihoda nad rashodima) bila 25,1 milijardu kuna.

Poduzetnici u privatnom vlasništvu, u prvih devet mjeseci 2012., u ukupnim su rezultatima poslovanja poduzetnika Hrvatske, imali sljedeće udjele Read the full story

Venecuelska oligarhija i imperijalizam iskorištavaju zdravstveno stanje predsjednika Huga Cháveza za obnavljanje svoje kampanje destabilizacije protiv bolivarijanske revolucije. Riskiraju oslobađanje bijesa radnika i siromašnih.

Deseti je siječnja datum kada Chávez treba prisegnuti kao ponovo izabrani predsjednik Venezuele.  No, s obzirom na blizinu toga datuma i komplikacije njegovog oporavka od operacije obavljene na Kubi, to se čini nevjerojatnim. Od početka godine, pa čak i prije, venecuelska desnica pokrenula je opaku i odvratnu kampanju laži i glasina o njegovom stvarnom zdravstvenom stanju da bi ga se uklonilo iz predsjedničkog ureda. Read the full story

Sa priličnom sigurnošću možemo konstatirati kako niti jedan događaj nije imao toliki utjecaj na daljnji razvoj radničkog i socijalističkog pokreta, te na izazivanje podjela u njemu, kao što ga je imala Oktobarska revolucija. Naravno, značenje ove revolucije uvelike nadmašuje i okvire radničkog pokreta, te postaje jedno od temeljnih političkih pitanja naše epohe. Stoga je prirodno da je ovaj događaj izazvao kontroverze, pojavljivanje niza suprotstavljenih interpretacija, te gomile netočnosti, lažnih tvrdnji i falsifikata, ponekad sadržajne, a češće metodološke naravi. Većina prikaza Oktobarske revolucije počiva na u potpunosti promašenim metodama interpretacije, pri čemu je sama metoda nerijetko prilagođena rezultatu do kojega se želi doći, koji je poznat i prije samog istraživanja, a određen u skladu s političkim i ideološkim pozicijama samih autora interpretacije. Read the full story

Prenosimo govor Erica Toussainta održan na omladinskom festivalu SYRIZA-e u Ateni 6.10.2012. Uz Erica Toussainta, predsjednika Komisije za otpis duga Trećeg svijeta i člana Internacionalnog komiteta Četvrte internacionale, pred više od 3.000 ljudi govorili su Marisa Matias – članica Lijevog bloka iz Portugala, Lisardo Fernandez – sindikalni vođa asturijskih rudara, te Alexis Tsipras – predsjednik SYRIZA-e.

Živimo u jednoj od najgorih kriza svjetskog kapitalističkog sistema. No, kapitalizam neće umrijeti prirodnom smrću, neće umrijeti u krevetu. Krize su dio metabolizma samog kapitalizma. Samo svjesne akcije narodâ mogu uništiti i nadići kapitalizam da bi nas odvele prema demokratskom socijalizmu.

Grčki narod je trenutno u epicentru kapitalističke krize i način na koji se mobilizira, u okviru mobilizacije i na europskoj razini, moći će dati odgovor na tu kapitalističku krizu i rješenje na internacionalnom nivou. Vi ste u epicentru krize i rješenja krize. Read the full story

U Siriji je izbio sukob između, s jedne strane, narodnih masa koje su ustale za slobodu i dostojanstvo te, s druge strane, represivnog diktatorskog režima koji vlada Sirijom već četiri desetljeća. Antagonizmi oko Sirije nisu prestali od stjecanja neovisnosti 1946. Dovoljno je podsjetiti da je današnja Sirija, ili Sirijska Arapska Republika, samo ono što je ostalo od Velike Sirije koja je Sykes-Picotovim sporazumom podijeljena između Britanije i Francuske početkom prošlog stoljeća. Od tada je prisutno ispreplitanje odnosa između Sirije i njezinih susjeda (Libanona, Iraka, Pakistana i Jordana), kao i egipatsko-saudijska borba za utjecaj u Siriji. Imperijalistički projekti i savezi, od kojih su najpoznatiji Eisenhowerov plan i Bagdadski pakt, su nastojali obuzdati to stanje. Ovi pokušaji su postali sve brojniji u posljednjem desetljeću, osobito poslije američke invazije na Irak, pojave osovine Teheran-Damask i nastojanja Sjedinjenih Američkih Država da okruže Iran pod izgovorom nuklearnog programa. Read the full story

U manje od tjedan dana, Vrhovno vijeće oružanih snaga (SCAF) u Egiptu je oduzelo konačnom rezultatu prvih ”slobodnih” predsjedničkih izbora u povijesti zemlje bilo kakvo stvarno značenje, podsjećajući svakoga da ono drži uzde vlasti u državi i ne namjerava ih ispustiti.

U ponedjeljak 18. lipnja, stotine pristalica Mohameda Morsija slavilo je pobjedu kandidata Muslimanskog bratstva na simboličkom trgu Tahrir. Ove demonstracije, za koje se očekivalo da će biti masovne, trajale su samo nekoliko sati. Znak opreznosti jer službeni rezultati nisu trebali biti objavljeni do 21. lipnja? Iako će Morsijeva prednost pred Shafiqom – posljednjim premijerom pod Mubarakom i kandidatom vojske – biti potvrđena, pogled je već bio usmjeren drugamo. Read the full story

Sadržaj izlaganja predstavnika Radničke borbe održanog na međunarodnoj konferenciji Mišljenje revolucije nakon izdane revolucije u Radničkom domu u Zagrebu u subotu 16. lipnja.

Uvod

Kako u Hrvatskoj, tako i na svjetskoj razini, trenutni je period okarakteriziran oštrijim izbijanjem društvenih proturječnosti, u kojima se jasno ocrtavaju osnovna obilježja kapitalističkog sistema – stvaranje i održavanje profita kao njegova temeljna logika ostvarena na eksploataciji radništva, težnja kapitala za podčinjavanjem svih aspekata društvenog života i potpunom kontrolom nad resursima, te ovisnost političkih struktura o interesu vladajuće klase. Globalna financijska i ekonomska kriza, kao i njezino prožimanje sa specifičnim tendencijama ekonomskih kretanja gospodarstava kao što je npr. hrvatsko, predstavlja naravno važan i neizostavan moment u razumijevanju ovakvog razvoja stvari. Zajedno s napadima kapitala (smanjivanje plaća, otpuštanja, pritisci u cilju promjene zakona o radu i socijalnog zakonodavstva …) u čijoj službi vlade, formalno različitih, no suštinski istih političkih predznaka, provode udare na socijalni standard i radnička prava u vidu tzv. mjera štednje, započeo se organizirati i otpor većine – radnika, nezaposlenih i studenata. Read the full story

Principi historijskog materijalizma

Postavljanje temelja koncepcije historijskog materijalizma započeto je od strane Marxa i Engelsa u periodu njihovog oštrog odvajanja od mladohegelovske škole. Radikalni obrat, u kojemu je filozofija samosvijesti, koja je duhovnu kritiku promatrala kao temelj razvoja cjelokupnog društva, zamijenjena postavljanjem povijesnog kretanja na osnovicu načina proizvodnje, dogodio se kod Engelsa u svom oštrom obliku nešto ranije nego kod Marxa. Engelsa je boravak u tada najrazvijenijoj industrijskoj zemlji, Engleskoj, upoznao sa ogromnim socijalnim razlikama, te oštrom klasnom borbom u njezinim različitim ekonomskim, socijalnim i političkim manifestacijama, kao i ogromnim utjecajem ekonomskih zbivanja na čitav društveni život. Engels je tada u vrlo jasnim crtama u društveno-ekonomskoj areni shvatio industrijsku radničku klasu kao materijalnu snagu čije su težnje usmjerene protiv principa društva u kojemu se razvija, odnosno koja u sebi utjelovljuje negaciju kapitalističkog načina proizvodnje. Engels je u tom periodu snažno utjecao na Marxa. No, upravo će Marx nešto kasnije, kao što je to vrlo skromno mnogo kasnije priznao Engels u predgovoru Manifestu komunističke partije, igrati primarnu ulogu u postavljanju historijskog materijalizma na čvrste temelje i povezivanju temeljnih teza u zaokruženu cjelinu. Intenzivan rad na izgradnji historijsko-materijalističke interpretacije povijesnog kretanja bio je svojstven prvenstveno ranijem periodu Marxovog i Engelsovog stvaralaštva. Kasnije će se oboje posvetiti uglavnom političkom radu, te podrobnoj analizi samog kapitalističkog načina proizvodnje. Međutim, historijski materijalizam će u potpunosti prožimati sva njihova dijela, a Engels će se kasnije u više navrata vraćati objašnjavanju njegovih temeljnih principa, kako u svojim radovima, tako i u nizu pisama prijateljima i suradnicima. Read the full story