Oktobarska revolucija

Sa priličnom sigurnošću možemo konstatirati kako niti jedan događaj nije imao toliki utjecaj na daljnji razvoj radničkog i socijalističkog pokreta, te na izazivanje podjela u njemu, kao što ga je imala Oktobarska revolucija. Naravno, značenje ove revolucije uvelike nadmašuje i okvire radničkog pokreta, te postaje jedno od temeljnih političkih pitanja naše epohe. Stoga je prirodno da je ovaj događaj izazvao kontroverze, pojavljivanje niza suprotstavljenih interpretacija, te gomile netočnosti, lažnih tvrdnji i falsifikata, ponekad sadržajne, a češće metodološke naravi. Većina prikaza Oktobarske revolucije počiva na u potpunosti promašenim metodama interpretacije, pri čemu je sama metoda nerijetko prilagođena rezultatu do kojega se želi doći, koji je poznat i prije samog istraživanja, a određen u skladu s političkim i ideološkim pozicijama samih autora interpretacije. Read the full story

Washington ne poznaje veću herezu u Trećem svijetu od nezavisnosti. U slučaju Salvadora Allendea nezavisnost je došla u posebno provokativnom kostimu- marksist koji je ustavno izabran nastavio je poštivati ustav. To nije išlo. Uzdrmalo je same temelje na kojima je anti-komunistički toranj izgrađen: doktrina, pomno uzgajana desetljećima, da”komunisti” mogu doći na vlast samo putem snage i obmane, da oni mogu povratiti tu moć samo kroz teroriziranje i ispiranje mozgova narodu. Samo je jedna stvar gora od marksista na vlasti, a to je marksist na vlasti koji je došao do nje putem izbora. Read the full story

Sovjetski savez je nastao iz Oktobarske revolucije kao radnička država. Državno vlasništvo nad sredstvima za proizvodnju, a ono je nužan preduvjet socijalističkog razvoja, otvorilo je mogućnost ubrzanog rasta proizvodnih snaga. No, u isto je vrijeme aparat radničke države prošao kroz potpunu degeneraciju – iz oružja radničke klase pretvorio se u oružje birokratskog nasilja protiv radničke klase, te sve više u oružje za sabotažu ekonomije zemlje. Read the full story

Pariška komuna iz 1871. godine predstavlja prvu radničku revoluciju koja je dovela do uspostave radničke vlasti, te je svojim primjerom omogućila daljnje preciziranje i razvoj Marxovih političkih koncepcija o revoluciji i organiziranju proletarijata u vladajuću klasu; do naših dana služeći kao stalna inspiracija svim onim strujama u radničkom pokretu koje su se borile za ukidanje kapitalističkog društva. Read the full story

2. Ožujka 1921. labinski rudari su stupili u štrajk koji je doveo do preuzimanja kontrole nad svim rudnicima na području Labinštine, te formiranja organa radničke vlasti – rudarskog komiteta i „Crvene straže“ – radničke milicije. Pokret koji je u povijesti ostao zabilježen pod nazivom Labinska republika danas jasno pokazuje radnicima u Hrvatskoj put koji vodi prema njihovom oslobođenju – Labinska republika nije samo uzvišena uspomena na davna herojska vremena, već otvoreni borbeni poziv na novi radnički ustanak ne samo u Istri, već cijeloj Hrvatskoj, uz obaranje današnjih tlačitelja, te uspostavu radničke republike.

Read the full story

Nakon predgovora prijevodu Tranzicijskog programa iz 1938. objavljujemo i prvi dio prijevoda. Cjelokupni Tranzicijski program može se naručiti u vidu brošure na mail radnicka_borba@yahoo.com Read the full story

Usprkos široko raširenim shvaćanjima o Španjolskom građanskom ratu po kojima je on jednostavno predstavljao sukob fašista i republikanaca postoji i manje poznata činjenica o pravom građanskom ratu unutar građanskog rata koji se događao u republikanskim redovima. Ovaj sukob odvijao se između onih koji su istinski težili radikalnoj društvenoj promjeni i onih koji su se otvoreno stavili u službu očuvanja postojećeg poretka. Na čelu kontrarevolucionarnih snaga nalazila se upravo Komunistička partija Španjolske koja se nalazila pod kontrolom moskovske birokracije, opravdavajući svoju kranje oportunističku praksu besmislenim staljinističkim koncepcijama “Narodnog fronta” i revolucije u dvije odvojene faze, nasuprot teoriji permanentne revolucije. George Orwel donosi potresno svjedočanstvo o onome što je vidio. Read the full story

Radnička klasa Mađarske je 23.10.1956. započela svoj herojski ustanak protiv vladajuće birokracije i nedemokratskog političkog sistema kojega je ona nametnula. U sklopu ove političke revolucije, radnicima su se otvoreno pridružili studenti, omladina, te progresivni intelektualci; uspostavljeni su radnički savjeti i radničke oružane jedinice – temeljni organi radničke države, kao i nova vlada. Nažalost, već nakon 18 dana revolucija je krvavo ugušena tenkovima iz SSSR-a pri čemu je poginulo 20.000 mađarskih revolucionara i 35.000 Rusa. Read the full story