Ako bih hteo da opsežno i temeljno odgovorim na ideje o direktnoj demokratiji koje se u zadnje vreme pojavljuju na levici u regiji, morao bih napisati čitavu knjigu, tj. poći od filozofije povijesti, preko prosvetitelja XVIII stoleća i klasične nemačke filozofije (Kant, Hegel), morao bih se osvrnuti na Feuerbacha i socijaliste utopiste, da bih došao do Marxa i njegovog radikalnog preokreta u poimanju društva i povijesti. Ja to ne mogu, a i nema svrhe jer svako može i sam prostudirati ceo taj idejni razvoj. Umesto toga cilj mi je da u jednom kratkom osvrtu prikažem sve protivurečnosti pod kojima se ovo pitanje uglavnom postavlja. Read the full story

Sa priličnom sigurnošću možemo konstatirati kako niti jedan događaj nije imao toliki utjecaj na daljnji razvoj radničkog i socijalističkog pokreta, te na izazivanje podjela u njemu, kao što ga je imala Oktobarska revolucija. Naravno, značenje ove revolucije uvelike nadmašuje i okvire radničkog pokreta, te postaje jedno od temeljnih političkih pitanja naše epohe. Stoga je prirodno da je ovaj događaj izazvao kontroverze, pojavljivanje niza suprotstavljenih interpretacija, te gomile netočnosti, lažnih tvrdnji i falsifikata, ponekad sadržajne, a češće metodološke naravi. Većina prikaza Oktobarske revolucije počiva na u potpunosti promašenim metodama interpretacije, pri čemu je sama metoda nerijetko prilagođena rezultatu do kojega se želi doći, koji je poznat i prije samog istraživanja, a određen u skladu s političkim i ideološkim pozicijama samih autora interpretacije. Read the full story

Dok više godina traje svjetska ekonomska kriza počeo je jačati interes za pitanje kritike kapitalizma i ponovno proučavanje Marxove misli, posebno u inozemstvu, no donekle i kod nas. To se vidi u izrazito povećanom broju književnih izdanja koja se time bave, kao i diskusija i manifestacija. U tim diskusijama stajališta se međusobno veoma razlikuju, kao uostalom i procjene aktualnosti Marxa danas, no pitanja koja se postavljaju su često slična. S jedne strane postavlja se pitanje da li je moguće da se Marxove ideje u nekome obliku ponovno vrate na političku scenu i da socijalizam kao pokret ponovno postane relevantan. S druge strane se konstatira kako su društva u kojima su se pokušale provesti njegove ideje i koja su se nazivala socijalističkima bila totalitarna i obilježena diktaturama, gušenjima slobode mišljenja i političkim progonima, te ekonomski nerazvijena. U ovom ćemo članku govoriti o jednoj i drugoj strani problema. Read the full story

Nakon što smo objavili uvod Radoslava Pavlovića i prvi dio, donosimo i drugi, završni dio ”Njihovog i našeg morala”.

Staljinizam – proizvod starog društva

Rusija je izvela najgrandiozniji skok naprijed u povijesti, skok u kojem su najprogresivnije snage zemlje našle svoj izraz. U vrijeme današnje reakcije, čiji je razmah proporcionalan razmahu revolucije, zaostalost se osvećuje. Staljinizam je utjelovljenje ove reakcije. Barbarstvo stare ruske povijesti izgleda još odvratnije na novim socijalnim osnovama, pošto se mora skrivati licemjerjem kakvo u povijesti nije viđeno. Read the full story

Napisana u februaru 1938. godine, brošura Lava Trockog „Njihov i naš moral“, kao i njen prirodan dodatak „Sikofanti“, godinu dana kasnije, nesumnjivo nosi pečat najmračnijih godina XX. stoljeća.  Ako se izuzmu ratne godine 1914.-1918. i 1940.-1945., godine totalnog posrnuća i rušenja, obilježene milijunima stradalih,  godine koje prethode II svjetskom ratu su godine poraza španjolske revolucije – posljednje nade naspram očigledne Hitlerove pripreme za rat – i masovnog likvidiranja komunista u SSSR-u od strane Staljinove vrhuške. Aparat prve radničke države postao je najsurovije sredstvo progona revolucionara širom Evrope, među kojima su trockisti zauzimali najistaknutije mjesto, već samim tim što su jedini imali jasan politički program naspram termidorske reakcije. Read the full story

Sama činjenica da Monty Johnstone debatira sa mnom o problemu trockizma danas[1], trebala bi se shvatiti kao dokaz što trockizam nije. Nije mi namjera vrijeđati inteligenciju svih ovdje prisutnih  govoreći da trockizam nije kontrarevolucionarna agencija ili agentura fašizma ili agentura imperijalizma ili bilo kakve slične gluposti. Naime, da je tako ne samo da se ova debata ne bi realizirala, već bi se većina stvari koje su se događale u svijetu zadnjih nekoliko godina činila neshvatljivima. Read the full story

U tekstu čiji prijevod prvi puta donosimo na našem jeziku jedan od najznačajnijih marksista druge polovice 20.st donosi analizu i kritiku jugoslavenskog sistema, kao i ekonomske teorije koja se rabila za njegovo opravdanje. Ernest Mandel je bio višegodišnji istaknuti aktivist i član vodstva Četvrte internacionale, kao i njezine belgijske sekcije, profesor ekonomije na sveučilištu u Bruxellesu, autor preko  2 000 članaka i 30 knjiga, među kojima je Marksistička ekonomska teorija utjecala i na Che Guevaru, s kojim je na Kubi surađivao na pitanjima ekonomskog planiranja. Kasnija povijesna iskustva, od kojih je najznačajnije ono konačnog raspada Jugoslavije i restauracije kapitalizma u krvavim nacionalističkim ratovima dodatno potvrđuje osnovne postavke Mandelove kritike jugoslavenskog sistema. Za sve one koji teže ukidanju kapitalizma uz učenju na povijesnim iskustvima i pogreškama ovaj prijevod je od izuzetnog značaja.  Read the full story

Od internacionalnog sekretarijata Četvrte internacionale 1948.godine

 Drugovi,

Na svojem posljednjem zasjedanju Kominform je donio rezoluciju o ekskomunikaciji vaše partije i njezinog rukovodstva. Taj čin duboko je uzrujao članove komunističkih partija u cijelom svijetu. Read the full story

Oktobarska revolucija

Sa priličnom sigurnošću možemo konstatirati kako niti jedan događaj nije imao toliki utjecaj na daljnji razvoj radničkog i socijalističkog pokreta, te na izazivanje podjela u njemu, kao što ga je imala Oktobarska revolucija. Naravno, značenje ove revolucije uvelike nadmašuje i okvire radničkog pokreta, te postaje jedno od temeljnih političkih pitanja naše epohe. Stoga je prirodno da je ovaj događaj izazvao kontroverze, pojavljivanje niza suprotstavljenih interpretacija, te gomile netočnosti, lažnih tvrdnji i falsifikata, ponekad sadržajne, a češće metodološke naravi. Većina prikaza Oktobarske revolucije počiva na u potpunosti promašenim metodama interpretacije, pri čemu je sama metoda nerijetko prilagođena rezultatu do kojega se želi doći, koji je poznat i prije samog istraživanja, a određen u skladu s političkim i ideološkim pozicijama samih autora interpretacije. Read the full story